Na suđenju za zločine u Bugojnu završeno je unakrsno ispitivanje vještaka vojne struke, koji je među ostalim izjavio kako smatra da je Ratno predsjedništvo u tom gradu donosilo neovlaštene odluke o ratnim zarobljenicima.
Odgovarajući na pitanja obrane Selme Cikotića, vještak Martin Frančešević potvrdio je da mu je poznato kako je u odsustvu optuženog akte potpisivao izvjesni Kemal Džafić, te da Cikotić u vrijeme borbi u Bugojnu nije bio u gradu. Obrana ga je upitala slaže li se da od polovice kolovoza do zadnje trećine rujna 1993. godine u svim aktima iz komande Operativne grupe Zapad ne stoji ime optuženog, već "za komandanta" Džafićevo ime. Vještak je kazao da se ne može sjetiti točnog razdoblja, ali da je moguće da je podatak točan.
Frančeševiću su predočena i dva akta iz rujna 1993. godine o ustupanju zatvorenika. On je naveo da su sadržajno ista, dok je obrana istaknula da nose različite pečate – jedan je ovjeren od Ministarstva obrane, a drugi nije. Vještak je pojasnio da je koristio onaj prema kojem se vidi da ga je primila 307. brigada. Advokatica Jesenka Rešidović naglasila je kako bi, ako je akt zaprimila 307. brigada, isti dokument morao postojati i kod Operativne grupe Zapad s potpisom i pečatom, na što se vještak složio.
"U djelovodniku Operativne grupe Zapad taj akt uopće nije zaveden", rekla je Rešidović, a vještak odgovorio da nije imao priliku vidjeti djelovodnik. Tužiteljstvo tvrdi da se radi o jednom aktu istog organa – Operativne grupe Zapad. "Ovu naredbu može potpisati komandant ili osoba koju on ovlasti", kazao je Frančešević.
Obrana je uložila prigovor i naglasila da dokument nije vlastoručno potpisan, što je Sudsko vijeće prihvatilo. Vještak je dodao da mu nije poznato da je tih dana Cikotić bio u Donjoj Jablanici ili Dobrom Polju na sastanku sa Seferom Halilovićem i drugim zapovjednicima. Nije se mogao sjetiti ni je li u ratnom dnevniku Operativne grupe Zapad 24. i 25. rujna 1993. zabilježeno nešto vezano za bijeg zarobljenika.
Potvrdio je i da mu je bilo poznato kako su se na području zone odgovornosti u relevantnom razdoblju nalazili i mudžahedini, odnosno jedinica "El-Mudžahid". Obrana je dodala da ta jedinica, iako je formalno bila u sastavu Trećeg korpusa, nije bila podređena optuženom. Tužiteljstvo je prigovorilo, pojasnivši da je vještak spominjao Sedmu muslimansku brigadu.
Dževad Mlaćo optužen je da je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, dok se Selmu Cikotiću, kao zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH, stavlja na teret da nije spriječio podređene niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Optužen je i za odvođenje hrvatskih zarobljenika na prinudne radove na prvim linijama, gdje su neki poginuli, a drugi ranjeni.
Na dodatna pitanja tužitelja Mladena Vukojičića, vještak je kazao da u dostupnim materijalima nije pronašao dokaze da se predsjednik Ratnog predsjedništva protivio zaključcima tog tijela. Na konstataciju Tužiteljstva da su prijedlozi Ratnog predsjedništva bili provedeni, poput smjene zapovjednika Vojne policije, vještak je potvrdio da je zapovjednik doista smijenjen.
"Po meni, to su bila nezakonita i neovlaštena uplitanja, ali su se operativno realizirala", rekao je Frančešević, dodavši da smatra kako je Ratno predsjedništvo neovlašteno donosilo odluke o ratnim zarobljenicima.
Obrana Selme Cikotića osporila je cijeli nalaz i mišljenje vještaka, prigovorivši njegovoj relevantnosti te u pojedinim dijelovima zakonitosti i autentičnosti.
Suđenje će se nastaviti 28. listopada.
