Prošlo je 30 godina od pokolja u Ahmićima

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, koji je i pokrovitelj ove manifestacije, je u obraćanju prisutnima kazao da se danas s tugom i dubokim poštovanjem sjećamo žrtava zločina protiv čovječnosti počinjenog nad civilima u Ahmićima.

Istaknuo je da nemamo pravo zaboraviti 116 nevinih bošnjačkih žrtava, "ubijenih u krvavom i zločinačkom pohodu pripadnika Hrvatskog vijeća obrane". Podsjetio je da su među nevinim žrtvama bile 32 žene, 11 djece mlađe od 18 godina, a najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba.

- Na žalost, za strašne zločine u Ahmićima još uvijek nisu osuđeni svi zločinci. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti. Jedan od organizatora i zapovjednika ovog zločina, pravosnažno osuđeni ratni zločinac Dario Kordić, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 25 godina - naveo je Bećirović.

Kazao je da zločin protiv čovječnosti ne zastarijeva.

- Nastavit ćemo svjedočenje o prekinutim ljudskim životima, prekinutim djetinjstvima i ukradenim nadama žrtava. Naša je stalna odgovornost da prenosimo i čuvamo činjenice o svirepo ubijenima, ali i da osiguramo preživjelim stanovnicima Ahmića dostojanstven život, istinu i pravdu - istaknuo je Bećirović.

Po njegovim riječima, pravosnažne presude najviših međunarodnih sudova se ne mogu izbrisati i poništiti. Naglasio je da su najviši svjetski sudovi utvrdili da je na BiH izvršena agresija i da je počinjen genocid nad Bošnjacima.

- Na žalost, prijetnja od ponavljanja zločina i genocida nije otklonjena. Na sceni su i dalje političari koji otvoreno prijete Bosni i Hercegovini. Te prijetnje nemamo pravo ignorirati ni potcjenjivati - istaknuo je Bećirović.

Kaže da su važnu ulogu u otkrivanju istine o Ahmićima imali britanski vojnici iz sastava UNPROFOR-a, a jedan od prvih ljudi koji je stigao na mjesto užasnog zločina bio je pukovnik Bob Stewart.

- Doprinos ovog čestitog britanskog oficira bio je važan u predstavljanju međunarodnoj javnosti barbarstva i brutalnosti ovog zločina protiv čovječnosti. Pukovnik Stewart i danas je jedan od iskrenih prijatelja BiH. On i u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske zagovara politiku podrške državi BiH - istaknuo je Bećirović.

Naveo je da je "naša trajna obaveza da govorimo istinu i tražimo pravdu".

- Jednako tako, naša je dužnost da se borimo da svaki zločinac bude izveden pred lice pravde. Nemamo pravo odustati od prenošenja i čuvanja istine o stradanju Bošnjaka u Ahmićima. Nikada nećemo prestati tražiti kaznu za one koji su počinili  zločine. Istovremeno, želimo graditi zajednički život sa svim dobronamjernim ljudima koji se bore za mir i napredak - poručio je Bećirović.

Naglasio je da se branitelji BiH ne mogu izjednačavati s onima koji su napadali našu državu.

- Nismo ni 1990-tih bili isti, nismo ni danas isti. Zato što nismo isti, mi imamo i ljudsku i moralnu i civilizacijsku snagu da osudimo svaki zločin. Svakoj nevinoj žrtvi dužni smo iskazati puno poštovanje. Za svakog zločinca dužni smo tražiti najstrožiju kaznu. Zlo se ne smije zaboravljati ni potcjenjivati - poručio je Bećirović.

Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo je u svom obraćanju kazao da se danas sav normalan svijet sjeća zločina nad nedužnim civilima.

Naveo je da ovih dana na mnogim mjestima Bošnjaci obilježavaju stradanja svoje djece, rodbine i prijatelja.

- Bošnjaci šute, ali ne mrze, Bošnjaci šute, ali se ne svete. Mi opet hoćemo s njima da živimo, a oni neće. Oni neće da nam djeca idu u istu školu. Oni ne priznaju bosanski jezik. Jedni hoće da se odcjepe, a drugi da grade svoj hrvatski entitet. Hoće da izjednače one koji su branili Bosnu i one koji su je napadali, dijelili i činili ovakve zločine - naveo je Lendo.

Dodao je da "oni hoće od jednog naroda koji je većina u BiH da naprave manjinu i da se ništa ne pitaju".

- A ovi u Evropi se nešto boje nas muslimana Bošnjaka. Zašto? Možda se boje da nas nije previše, pa pustiše ovim dželatima da nas pobiju i protjeraju. Ali zašto? Više nikada Bošnjaci neće i ne smiju biti žrtva. Nikad više naivni i slabi. A što se tiče odluka, itekako ćemo se pitati i odlučivati o sudbini BiH, Bošnjaka, ali i svih drugih njenih građana - naveo je Lendo.

Kaže da odavde Bošnjaci šalju poruku mira i suživota komšijama, Hrvatima i Srbima, "a prijateljima u Evropi da nas ne gledaju kao žrtve, već ravnopravne partnere u razvoju demokratske BiH i demokratske Evrope".

- Poruka našim Vitežanima, ovo nikad ne zaboravite, ali istovremeno da znate da je naša budućnost u našim rukama i u našem jedinstvu - kazao je Lendo.   

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Graciela Gatti Santana je kazala da se za zločine počinjene prije tri decenije sudilo u većem broju predmeta pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, te da je nedvosmisleno utvrđeno da su napadi na Ahmiće i druga mjesta u dolini Lašve bili dio šire vojne kampanje, čija je namjera bila da se ta regija etnički očisti od muslimanskog stanovništva.

- Za svega nekoliko sati, vojnici, bosanski Hrvati, ubili su više od 100 stanovnika ovog sela, uključujući žene i djecu, uništili više od 160 kuća i dvije džamije i pobili stoku. Kako je utvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, cilj ovih djela bio je širenje terora kako bi se muslimansko stanovništvo prisililo da ode i spriječilo da se ikada vrati - navela je Santana.

Po njenim riječima, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je zaključio da ova djela predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Obilježavanju 30. godišnjice stradanja civila bošnjačke nacionalnosti u Ahmićima prisustvovao je i britanski pukovnik Bob Stewart, koji se obratio emotivnim govorom.

Svoje dojmove s prisutnima je podjelio i autor knjige "Ahmići: Osam dana trinaestogodišnjeg Adnana", austrijski pisac Thomas Obruča.

Potresno svjedočenje s prisutnima je podjelio i tada trinaestogodišnji dječak Adnan Zec, kojem su na da našnji dan prije 30 godina svirepo ubijeni svi članovi porodice, a on je ranjen.

- Ahmići, 16. april 1993. godine, akcija 48 sati pepala i krvi Hrvatskog vijeća obrane i mjesto gdje je moje trinaestogodišnje djetinjstvo zauvijek nestalo, gdje je moja porodica pobijena, gdje su nedužne bošnjačke porodice ubijane i spaljivane, sa namjerom da zauvjek budu istrebljene - kazao je Zec.

Prisjetio se i tog jutra kada ga je probudila snažna pucnjava, kao i paljenja porodične kuće, ubijenih komšija Bošnjaka.

Živa su i bolna sjećanja na momenat kada su, kako je ispričao, trojica maskiranih vojnika sa hrvatskim oznakama ispucali dva rafala u njegova leđa. Dva metka su ga zakačila u noge i pao je kao pokošen na zemlju.

Sjeća se da je, dok je padao, gledao svoje roditelje i dvije sestre kako trče prema njemu, ali i riječi zločinaca "ubij ih, ubij ih, ubij ih".

- Danas, 30 godina poslije toga, te riječi još odjekuju u mojoj glavi. Još gledam kako moji roditelji padaju dok su rafali odjekivali u mojim ušima - kazao je Adnan Zec.  

Nakon komemoracije položeno je cvijeće i odata počast na Šehidskom spomen-obilježju  kod džamije u Donjim Ahmićima.