Pet godina zatvora za zločine u Goraždu
Sud Bosne i Hercegovine nepravomoćno je osudio Himzu Selimovića na tri, a Ramiza Mićivodu na dvije godine zatvora za zločine nad ratnim zarobljenicima u Goraždu 1993. i 1994. godine.
Prvostupanjskom presudom svih optužbi oslobođeni su Ćamil Ramić i Mehmed Dobrača, kao i Selimović i Mićivoda po pojedinim točkama optužnice.
Kriv po 4 točke optužnice
Selimović i Mićivoda proglašeni su krivima za premlaćivanje zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) u zatvoru Istočnobosanske operativne grupe (IBOG) u Goraždu.
"Zarobljenika Vladimira Stijepovića Selimović je udarao šakama, kao i drugi policajci, pri čemu su mu polomili gips na nozi", navodi se u presudi.
Selimović je, kao pripadnik Službe državne sigurnosti, a kasnije pomoćnik zapovjednika za sigurnost, proglašen krivim po četiri točke optužnice, dok je Mićivoda, kao zamjenik zapovjednika čete Vojne policije, proglašen krivim po dvije točke.
Predsjedavajuća Sudskog vijeća Minka Kreho kazala je da je odgovornost dvojice optuženih nesumnjivo utvrđena na temelju iskaza svjedoka. Dodala je da su postojale određene razlike u iskazima, ali ne u činjenicama presudnim za odluku.
"Treba imati u vidu uvjete u kojima su se svjedoci nalazili, zatvoreni mjesecima u podrumu...", rekla je Kreho.
Navela je da Vijeće nije moglo izvan razumne sumnje utvrditi odgovornost optuženih za preostale točke optužnice.
Prema njezinim riječima, Vijeće ne dovodi u pitanje da su se događaji iz optužnice dogodili, ali nije dokazano sudjelovanje optuženih niti njihov status u tim događajima.
"Iskazi svjedoka nisu imali dovoljnu snagu uvjerljivosti", obrazložila je Kreho.
Za zločine nad civilima
Ramić je oslobođen optužbi da, kao načelnik sigurnosti i kasnije pomoćnik zapovjednika Višegradske brigade, nije spriječio ni kaznio podređene pripadnike Vojne policije koji su zlostavljali zarobljene pripadnike VRS-a u Kaošticama na području Višegrada 1992. i 1993. godine, što je rezultiralo smrću jednoga zarobljenika.
Dobrača je oslobođen po šest točaka optužnice, kao referent i kasnije pomoćnik zapovjednika za sigurnost 81. divizije Armije BiH, za zločine počinjene nad civilima i zarobljenicima u Rogatici i Goraždu 1995. godine. Vijeće nije pronašlo dokaze da je Dobrača, promatrajući zlostavljanje civila i zarobljenika, to dopustio ili se s time suglasio.
Selimović je oslobođen po nekoliko točaka koje su mu stavljale na teret udaranje i omogućavanje zlostavljanja, dok je Mićivoda oslobođen po jednoj točki.
Kreho je navela da je Vijeće u osuđujućem dijelu primijenilo zakon bivše države kao blaži za optužene.
Oštećeni su upućeni na parnični postupak radi naknade štete. Suđenje u ovom predmetu započelo je u studenome 2019. godine. Na izrečenu prvostupanjsku presudu dopuštena je žalba Apelacijskom odjelu.
