Kaos u Haagu
Na sastanku Eritrejaca u nizozemskom Den Haagu došlo je do nereda u usbotu navečer, piše DPA. ''Između dvije skupine Eritrejaca došlo je do žestokih sukoba, tijekom kojih su letjele i kamennice'' izvijestila je policija navečer.
Policijska vozila, autobus i drugi automobili zapaljeni su od strane nasilnika, a zgrada u kojoj se održavao događaj teško je oštećena, kako su pokazivale televizijske snimke. Interventna policija upotrijebila je suzavac.Gradonačelnik je na mjestu nemira proglasio izvanredno stanje, što policiji daje šire ovlasti.
BREAKING:
— Visegrád 24 (@visegrad24) February 17, 2024
Massive riots have started in The Hague in the Netherlands.
A large mob of Eritrean migrants has broken into the Opera House building and are throwing bricks and rocks at police officers.
Several police cars have been set on fire… pic.twitter.com/8Vf1f862fb
Prema informacijama policije, nije bilo odmah jasno koliko je bilo ozlijeđenih i ima li uhićenih. Također, pravi uzrok sukoba nije bio odmah poznat, iako lokalni mediji pišu da su sukobile pristalice i protivnici aktuelne vlasti u Eritreji.
Sukobi na sastancima Eritrejaca nisu izolirani slučajevi
U posljednje vrijeme bilo je i u Njemačkoj i u drugim zemljama sve više nasilja na sastancima Eritrejaca. Tamo su se susretali pristaše i protivnici diktatorske vlade u toj zemlji na Rogu Afrike.
Prošlog ljeta, 26 policajaca je ozlijeđeno tijekom nereda na eritrejskom festivalu u njemačkom Giessenu. Samo nekoliko tjedana kasnije, u švedskom Stockholmu, 50 ljudi je ozlijeđeno na festi Eritrejaca. U rujnu su deseci ljudi ozlijeđeni u Tel Avivu, kada se prosvjed protiv eritrejske vlade na događaju u veleposlanstvu zemlje pretvorio u nasilje, piše DPA.
Jednopartijska diktatura
Eritreja, s oko tri milijuna stanovnika, nalazi se na sjeveroistoku Afrike uz Crveno more i međunarodno je uglavnom izolirana. Od osvajanja neovisnosti od Etiopije prije 30 godina nakon dugogodišnjeg rata, zemljom vlada predsjednik Isayas Afewerki u jednopartijskoj diktaturi.
Stranke su zabranjene, sloboda govora i tiska je snažno ograničena. Nema parlamenta, neovisnih sudova ni civilnih organizacija. Također, postoji strogi sustav vojne obaveze i prisilnog rada, zbog kojeg mnogi ljudi bježe iz zemlje.
