Građanin BiH zbog obećanog nasljedstva ostao bez 220.000 KM

Broj prijavljenih sumnjivih transakcija u BiH lani je zaduplan, kriminalne grupe razvijaju nove načine pranja novca, a da pojedini građani olako nasjedaju na prevare, svjedoči i podatak da je jedna osoba na ime obećanog nasljeđa u inozemstvu uplatilo više od 220.000 maraka.

Navedeno je to u izvještaju Financijsko-obavještajnog odjela Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u kojem su sumirani rezultati za 2022. godinu. Prema tom dokumentu, uočen je rast broja prijavljenih sumnjivih transakcija sa 1.048 u 2021. godini na 1.504 transakcije u 2022.

Brojni slučaji 

Kada je riječ o vrijednosti prijavljenih sumnjivih transakcija, one su uduplane, odnosno 2021. godine iznosile su 129,55 milijuna KM, dok je prošle godine taj broj dostigao vrtoglavih 260,60 milijuna maraka.

S adrese Financijsko-obavještajnog odjeljenja tužiteljstva je lani dostavljeno 15 izvještaja kojima je obuhvaćeno 85 lica za koje postoji sumnja da su počinili krivično djelo pranja novca.

Pročitajte još

Dvojac uhićen zbog kladioničarskih prevara teških 511.000 KM

Godinu ranije tužiteljstvima je dostavljeno 16 izvještaja, ali je u njima obuhvaćeno manje lica, odnosno 25 fizičkih i osam pravnih lica.

U izvještajima koji su proslijeđeni tužiteljtsva sumirano je da postoji sumnja da su lani počinjena krivična dijela pranja novca u vrijednosti od 35,19 milijuna maraka, dok je 2021. godine ta vrijednost bila trostruko manja, odnosno 10,99 milijuna KM. Također, izdana su 23 naloga bankama za praćenje poslova 14 fizičkih i četiri pravna lica.

U dokumentu su navedene i tipologije, odnosno metode, tehnike i trendovi s obilježjima pranja novca. Jedan od primjera je da grupe za organizirani kriminal iz Europske unije i BiH registrira na domaćem tržištu predstavništva poduzeća koja posluju u zemljama EU.

Pranje novca 

"Na osnovu predstavništava kriminalne grupe otvaraju račune u domaćim bankama koje koriste samo za primanje novca s računa poduzeća iz zemalja članica EU. Time nastoje prikriti podrijetlo novca koji je stečen raznim kriminalnim radnjama", navedeno je u izvještaju, navodi "Glas Srpske".

Također, utvrđeno je i da pojedina odgovorna lica u organu lokalne samouprave koriste službeni položaj na štetu državne imovine i jedinice lokalne samouprave. Tako je u jednom slučaju utvrđeno da je odgovorno lice u organu lokalne samouprave primilo novac od kupca zemljišta u javnoj svojini. Za tu uslugu dobiveni novac to lice uložilo je u kupovinu nekretnine izvan BiH.

"Zabilježeni su i slučajevi da domaća fizička lica, takozvane novčane mule, na svoje račune primaju novac iz inozemstva koji potiče od prevara. Primljeni novac fizička lica isplaćuju u gotovini i predaju organizatoru udruženja formiranog radi počinjenja navedenih radnji pranja novca", stoji u dokumentu.

Također, utvrđeno je i da lica iz BiH, kao žrtve prevare s navodnim nasljeđem ostvarenim u inozemstvu, vrše uplate znatnih suma u korist računa fizičkih i pravnih lica u inozemstvu po osnovu navodnih troškova i poreza za nasljedstvo.

Prevara 

"Jedno lice je izvršilo uplate u iznosu većem od 220.000 maraka prije nego što je shvatilo da je žrtva prevare. Taj novac s računa u inozemstvu odmah se isplaćuje u gotovini, a većina onih kojima je novac uplaćen je nedostupna", navedeno je u dokumentu.

Zastupljene su i pojave koje indirektno ukazuju na razne vrste prevara, od krađe identiteta, krivotvorenja dokumenata, do zloupotrebe ovlasti, prevara u gospodarskom poslovanju, nedozvoljene trgovine, uključujući i računarske prevare na štetu pravnih lica iz BiH.

Ekonomisti navode da će broj prijavljenih sumnjivih transakcija sigurno rasti po uzoru na pojedine zemlje Europe.

"Potrebno je razmišljati kako ćemo uspostaviti sustav, ako smo u 2022. godini imali 1.500 prijava, kako ćemo raditi kada bude 3.000 ili 6.000, pa i više prijava tih sumnjivih transakcija. Onda ćemo morati imati zaposlene na desetine tisuće ljudi koji se bave istraživanjem tih transakcija", rekao je ekonomist Saša Stevanović i dodao da će oni koji peru ogromne pare uvijek pronalaziti metode i načine da novac zarađen mimo zakona ubace u legalne tokove.