Građani Bosne i Hercegovine, prema najnovijim službenim podacima, posjeduju više od 370.000 legalnih komada oružja, a uz procjene o velikoj količini ilegalnog naoružanja može se zaključiti kako je dostupnost oružja u zemlji i dalje izrazito visoka.
Podaci Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u Bosni i Hercegovini pokazuju kako je tijekom 2025. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo registrirano 236.844 komada legalnog oružja, u Republici Srpskoj 130.380, a u Brčko distriktu 4.919.
Usporedba s 2020. godinom pokazuje znatan rast. Tada je u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo registrirano 182.338 komada oružja, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828. Ukupno gledano, broj legalnih komada oružja u Bosni i Hercegovini porastao je s 280.819 na 372.143 u razdoblju od 2020. do 2025. godine.
Prema službenim podacima, od ukupnog broja legalno registriranog oružja tijekom prošle godine 365.679 komada bilo je registrirano na muškarce, a 6.464 na žene.
Uz legalno registrirano oružje, godinama se upozorava i na veliku količinu ilegalnog naoružanja. Dovoljno je podsjetiti na istraživanja prema kojima se u Bosni i Hercegovini nalazi između 750.000 i 800.000 komada ilegalnog oružja, dok pojedine procjene navode i veći broj.
Stručnjak za sigurnost Safet Mušić izjavio je za Nezavisne novine kako se kolokvijalno može reći da su građani u Bosni i Hercegovini "naoružani do zuba", jer kombinacija velikog broja legalnog i procijenjenog ilegalnog oružja ukazuje na iznimno visoku dostupnost vatrenih sredstava.
"Još prije 15 godina, kada sam se detaljno bavio ovom tematikom, zaključak je bio da masovna rasprostranjenost oružja predstavlja jedan od najvećih dugoročnih sigurnosnih rizika u zemlji. Ove brojke su problematične jer povećavaju vjerojatnost eskalacije svakodnevnih sukoba, čak i bezazlenih, u nasilne incidente sa smrtnim posljedicama", rekao je Mušić.
Dodao je kako se posljedice takvog stanja vide u različitim oblicima nasilja, od međukriminalnih obračuna, preko oružanih razbojništava i krijumčarenja, do obiteljskog nasilja.
"Istaknuti čimbenici otežavaju rad policijskih i pravosudnih institucija. Poseban izazov je to što ilegalno oružje ostaje izvan institucionalne kontrole, što stvara 'sivu zonu' sigurnosti. Zato se pitanje kontrole i smanjenja ilegalnog oružja mora promatrati kao strateški sigurnosni prioritet, a ne samo kao policijski problem", rekao je Mušić za Nezavisne novine.
Sociolog Vladimir Vasić ocijenio je kako je Bosna i Hercegovina postkonfliktna zajednica koja nakon rata nije imala sustavan odgovor na problem posjedovanja ilegalnog oružja.
"Ako uzmemo u obzir činjenicu da imamo povećan broj kaznenih djela koja se izvršavaju uz korištenje vatrenog oružja, mislim da je krajnje vrijeme da se pooštre zakonske regulative koje se odnose na ovaj segment. Mislim da je ovo prije svega sigurnosni rizik i opasnost općenito za zajednicu", rekao je Vasić.
Prema njegovim riječima, ove brojke dovoljno govore i o tome koliko društvo nema odgovarajuće odgovore na tako velike izazove.
"To je ujedno i jedan od pokazatelja da možda pojedinci čak ne vjeruju dovoljno u funkcionalnost institucija, u smislu da netko štiti njihov integritet i imovinu. Svakako da su ti podaci porazni za društvo u kakvom živimo. Ja sam do sada više puta pozivao nadležne da se napravi akcija oduzimanja ilegalnog oružja i da se pooštre zakonske mjere, ali očito sluha za to nema", naglasio je Vasić u izjavi za "Nezavisne novine".
