Globalni indeks organiziranog kriminala: HNŽ postao središte nezakonite eksploatacije šljunka i šuma

Bosna i Hercegovina i dalje je snažno pogođena organiziranim kriminalo, od trgovine ljudima i krijumčarenja migranata do korupcije, trgovine oružjem i ekološkog kriminala, pokazuje Indeks organiziranog kriminala za 2025. godinu koji je objavila Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala sa sjedištem u Ženevi.

Trgovina ljudima i eksploatacija

Izvješće upozorava da BiH ostaje zemlja porijekla, tranzita i odredište žrtava trgovine ljudima. Žene i djevojčice iz BiH prodaju se radi seksualne eksploatacije u zemlji i inozemstvu, dok su romska djeca među najugroženijima, prisiljena na prosjačenje, ropstvo i seksualno iskorištavanje.

Kriminalne mreže, navodi se, zloupotrebljavaju korupciju u institucijama, a pojedini službenici izdavali su lažne dokumente kako bi olakšali trgovinu ljudima.

Iako su vlasti povećale broj kaznenih postupaka i financiranje skloništa, identifikacija žrtava ostaje nedovoljna, a mnoge od njih i dalje se kažnjavaju za djela koja su počinile pod prisilom. Posebno ranjivi su maloljetni migranti iz Afganistana, Pakistana i Sirije, koji često postaju mete trgovaca ljudima.

Krijumčarenje migranata i korupcija

BiH se u izvješću navodi kao ključna tranzitna točka balkanske migrantske rute, gdje je krijumčarenje ljudi usko povezano s trgovinom oružjem.

Iako su akcije Europola 2024. razbile dio mreža, tržište krijumčarenja ostaje iznimno profitabilno, uz rastuću suradnju krijumčara i korumpiranih policajaca.

Reket, zelenaštvo i financijski kriminal

Iznuđivanje novca i reketiranje, ističe se, rašireni su u Sarajevu, Banjoj Luci i drugim gradovima. Žrtve su najčešće mali poduzetnici i ugostitelji. Zelenaši nameću ekstremne kamate, a u lancima sudjeluju i pojedini policajci, bilo kao dužnici, bilo kao zaštitnici.

Izvješće upozorava na sistemski karakter korupcije, s političarima i dužnosnicima umiješanim u trgovinu drogom, pronevjere i nelegalnu eksploataciju prirodnih resursa, dok politički utjecaj često blokira istrage.

Trgovina oružjem i ekološki kriminal

BiH ostaje izvor i tranzitna zemlja za ilegalno oružje, koje završava i u ratnim zonama, uključujući Ukrajinu. Tržište krivotvorene robe, odjeće, obuće i lijekova iz Turske i Kine, i dalje je rašireno, a carinska korupcija prisutna.

Nezakonita sječa šuma, vađenje šljunka i eksploatacija ugljena postali su profitabilni poslovi za lokalne političare, osobito u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, gdje načelnici često izdaju nelegalne koncesije.

Trgovina drogom i međunarodne mreže

Trgovina heroinom i kokainom i dalje čini temelj organiziranog kriminala u BiH. Zemlja je tranzitna točka za kokain iz Južne Amerike prema Zapadnoj Europi, dok heroin stiže preko Turske, Bijeljine i Cazina. Bilježi se i rast proizvodnje sintetičkih droga te sve češća kultivacija kanabisa.

Iako nema dominantne mafije, narko-kartel "Tito i Dino", sa sjedištem u Nizozemskoj i Latinskoj Americi, označen je kao jedna od najvećih svjetskih mreža za trgovinu drogom. U izvješću se navodi da su državni službenici i političari ključni akteri koji omogućuju djelovanje kriminalnih skupina.

Slabe institucije i pritisci na medije

Unatoč usvojenoj Strategiji za borbu protiv organiziranog kriminala (2023.–2026.), provedba je spora zbog političkih podjela i utjecaja na pravosuđe.

Nezavisnost sudstva opada, a kupnja zatvorskih kazni novčanim uplatama dodatno potkopava vladavinu prava.

Upozorava se i na pritiske na nevladine organizacije i medije, osobito u Republici Srpskoj, gdje zakoni ograničavaju rad civilnog sektora. Novinari koji istražuju korupciju često su mete prijetnji i zastrašivanja, dok financijska stabilnost neovisnih medija postaje sve nesigurnija.