bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Zločini Armije BIH u Bugojnu

Cikotić zapovjedio "poseban tretman" za 23 zarobljenika

"Tužiteljstvo dokazuje kako je optuženi bio upoznat s takozvanim popisom ekstremista", rekao je tužitelj Mladen Vukojičić.

U nastavku suđenja za zločine nad ratnim zarobljenicima u Bugojnu, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine uložilo je dokaze koji se odnose na postupanje prema skupini zarobljenika Hrvatskog vijeća obrane.

Tužiteljstvo je predočilo zapovijed optuženog Selme Cikotića u kojoj se navodi kako 23 zarobljenika zahtijevaju poseban tretman. "Tužiteljstvo dokazuje kako je optuženi bio upoznat s takozvanim popisom ekstremista", rekao je tužitelj Mladen Vukojičić.

U spis je uvrstio dokaze kako je Cikotić bio zapovjednik Operativne grupe Zapad te kako je u okviru te grupe postojala i djelovala satnija Vojne policije. Uložen je i popis njezinih pripadnika.

Uložena su dva zahtjeva zapovjednika Trećeg korpusa za premještaj 23 zarobljena vojnika u Kazneno-popravni zavod u Zenici, kao i obavijest zapovjedništva Operativne grupe Zapad o odgodi prijevoza zbog kvara na vozilu.

Dokumenti, prema riječima tužitelja Vukojičića, pokazuju kako je postrojba na Rostovu bila podređena Operativnoj grupi Zapad. Dio dokaza odnosi se i na funkcioniranje pravosudnih organa.

"U spornom razdoblju postojao je sustav za vođenje postupaka protiv pripadnika Armije BiH", kazao je tužitelj.

Među stotinjak priloženih dokaza nalaze se akti vezani uz izvođenje zarobljenika na uređenje borbenih položaja, kao i dokumenti kojima Tužiteljstvo dokazuje postojanje oružanog sukoba te sustava vođenja i zapovijedanja, kao i činjenicu kako su postrojbe bile upoznate s pravilima međunarodnog ratnog prava.

Dževad Mlaćo optužen je kako je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, dok se Selmu Cikotiću, kao zapovjedniku Operativne grupe Zapad Armije BiH, stavlja na teret da nije spriječio podređene pripadnike niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika. Tereti ga se i za odvođenje zarobljenika na prisilne radove na prve crte, gdje su neki poginuli, a neki ranjeni.

Mlaćina braniteljica Sabina Mehić uložila je prigovor na autentičnost dviju službenih zabilježaka jer nije saslušana osoba koja ih je sačinila. Obrana Selme Cikotića prigovorila je na relevantnost više dokumenata iz 1994. godine, kao i nekih iz 1992.

"Dokument je izvan okvira optužnice", rekla je braniteljica Edina Rešidović.

Navela je kako je sporna autentičnost pojedinih dokumenata te Tužiteljstvo bezuspješno pokušava to ispraviti. Istaknula je kako je nejasno zbog koje se okolnosti ulaže zapovijed izdana prije formiranja Operativne grupe Zapad, kao i dokument koji nema veze s tom grupom, nego potječe iz 307. brigade prenosi Detektor.ba.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. studenoga.

POVEZANO