Židovska zajednica u BiH danas je gotovo nevidljiva: "Nema obitelji koja nije izgubila nekoga"
Vrlo je važno kontinuirano učiti o holokaustu kako se takva tragedija više nikada ne bi ponovila, jer je to lekcija koja se mora prenositi budućim generacijama, rečeno je to na akademiji koju je organizirala Židovska općina u Sarajevu povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Predsjednik Židovske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci rekao je kako danas cijela Bosna i Hercegovina, Balkan i Europa imaju razloga prisjetiti se jednog od najtragičnijih događaja 20. stoljeća – stradanja gotovo trećine židovskog naroda, blizu šest milijuna ljudi u holokaustu.
Najteža vremena
On je podsjetio da Židovi u Sarajevu žive od 1565. godine te da je 1941. u gradu živjelo oko 12.000 Židova, od kojih je 9.500 ubijeno.
"Taj broj dovoljno govori o okrutnosti holokausta i činjenici da nitko nije bio pošteđen", kazao je Finci.
Istaknuo je da su Židovi u Bosni i Hercegovini tijekom gotovo pet stoljeća živjeli u dobrim odnosima sa svim drugim zajednicama te da su i u najtežim vremenima imali ljude koji su bili spremni pomoći.
"Među Pravednicima među narodima, nežidova koji su tijekom rata spašavali Židove, nalazi se više od 50 osoba iz Bosne i Hercegovine, a i dalje istražujemo kako bismo pronašli još imena", rekao je.
Posebno je izdvojio hrabrost Derviša Korkuta, koji je 1941. godine spasio Sarajevsku hagadu.
"Zahvaljujući njemu Hagada je i danas u Sarajevu i ovdje će ostati za vijeke vjekova, jer je po Sarajevu i dobila ime", naglasio je Finci.
Gradili gradove
Kazao je da je važno kontinuirano učiti o holokaustu kako se takva tragedija više nikada ne bi ponovila.
"Zato je učenje o holokaustu lekcija koja se mora prenositi. S Ministarstvom obrazovanja i kulture radimo na tome da se u škole uvedu sadržaji o holokaustu, onako kako su to proklamirale i Ujedinjenih naroda", rekao je.
Finci je izrazio nadu da takve nesreće pripadaju prošlosti i da će buduće generacije 27. siječnja obilježavati isključivo kao dan sjećanja na oslobođenje logora Auschwitz 1945. godine i kao međunarodni Dan sjećanja na holokaust.
Predsjednica Židovske općine Rahela Džidić poručila je da je ovaj dan prilika da se oda počast žrtvama, ali i obnovi obveza prema istini, dostojanstvu i odgovornosti.
Istaknula je da su Bosna i Hercegovina, a posebno Sarajevo, povijesti bili prostor susreta naroda, vjera, kultura i tradicija.
"Ovdje su se ljudi susretali u toleranciji, a ne u sukobu. Tijekom 460 godina, otkako Židovska općina postoji u Sarajevu, sa svim ostalim vjerama i kulturama gradili smo gradove, razvijali zanate, trgovinu, industriju, školstvo, kulturu, sport i humanitarni rad", kazala je Džidić.
Primjeri ljudskosti
Naglasila je da je holokaust izbrisao višestoljetno prisustvo Židova na ovom prostoru, ali da primjeri ljudskosti i solidarnosti ostaju trajni putokaz.
"Svijetli primjeri spašavanja Židova, spašavanje Sarajevske hagade od strane Derviša Korkuta i mnogi drugi postupci građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine pokazuju kako dobrota može nadživjeti najmračnija vremena", istaknula je.
Dodala je da je duga sjenka holokausta ostavila posljedice na židovsku zajednicu.
"Nažalost, naša mala zajednica je zbog svega toga postala gotovo nevidljiva. Ali i dalje postojimo, njegujemo naše vrijednosti i radimo na očuvanju sjećanja", poručila je Džidić.
Hazan Židovske općine u Sarajevu Igor Kožemjakin kazao je da se Židovi nikada nisu oporavili od te tragedije te da je stoga vrlo bitno njegovati kulturu sjećanja.
"Želimo da odamo poštovanje žrtvama, jer nema niti jedne obitelji u Sarajevu koja nije izgubila nekoga u holokaustu", kazao je.
U okviru obilježavanja, danas je položen vijenac na spomenik žrtvama fašističkog terora na Starom židovskom groblju.
