Zemljama Zapadnog Balkana bit će potrebno i do 70 godina da stigne životni standard EU

Životni standard na Zapadnom Balkanu i dalje je znatno niži od onog u Europskoj uniji, a moglo bi biti potrebno čak 70 godina da regija dostigne europsku razinu ako se trenutni trendovi nastave, navodi se u izvještaju koji je objavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Kako prenosi Intellinews, u izvještaju se ističe trajni izazov niske produktivnosti koji proizlazi iz povijesnog nedovoljnog ulaganja, slabih institucija, nepovoljne demografije i izazovnog poslovnog okruženja.

Ljudi na Balkanu siromašniji od onih u EU

"Ljudi na Zapadnom Balkanu su obično mnogo siromašniji od onih u EU", navodi se u izvještaju.

Prema analizi EBRD-a, bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika na Zapadnom Balkanu, prilagođen paritetu kupovne moći (PPP), iznosi manje od polovine prosjeka EU, sa prosječnim BDP-om po glavi stanovnika od 18.131 dolara (16.827 eura) 2021. Postoje i značajne razlike u regiji, sa prosječnim BDP po glavi stanovnika u 2021. godini u rasponu od 13.240 dolara na Kosovu do 22.787 dolara u Crnoj Gori.

Unatoč određenom napretku u smanjenju jaza u proteklih 20 godina, tempo konvergencije je značajno usporen od globalne financijske krize 2008-09.

Velik jaz

"Regija je prešla dug put u posljednjih nekoliko desetljeća, ali još uvijek postoji veliki jaz u odnosu na EU", rekla je predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso na godišnjem samitu razvojne banke za zapadni Balkan u Londonu.

Ona je nalaze izvještaja opisala kao "otrežnjujuće".

U izvještaju se navodi da bi postizanje potpune konvergencije sa životnim standardom EU zahtijevalo značajno ubrzanje stopa rasta, s različitim scenarijima koji sugeriraju vremenske okvire u rasponu od 20 do 30 godina u optimističnim uvjetima do oko 70 godina pod pesimističnijim projekcijama. Prema najoptimističnijem scenariju koji je razvila banka, ovo bi se moglo skratiti na 40 godina.

Niska produktivnost

"Osnovni problem sa kojim se suočavaju privrede zapadnog Balkana je niska produktivnost", navodi se u izvještaju EBRD-a.

"Regija je desetljećima imao nedovoljne investicije, najviše u infrastrukturi i energetskom sektoru. Poduzeća se suočavaju sa svakodnevnim problemima, kao što su korupcija, neformalnost i nedostatak administrativnih kapaciteta javnog sektora koji su duboko ukorijenjeni i stoga ih je teško reformirati. Većina zemalja u ovoj regiji također je bilježila pad stanovništva od 1990-ih kao rezultat pada nataliteta i velikog odliva emigracije", navodi se.

Istaknuto je da se jaz u produktivnosti rada između 27 EU članica i šest zemalja Zapadnog Balkana "jedva promijenio" od 2001. godine, a nikako od 2009. godine.

"Produktivnost rada stagnira u regiji u proteklom desetljeću, što implicira da je ekonomski rast proizašao iz veće zaposlenosti, a ne veće efikasnosti u proizvodnji", navodi se u istraživanju EBRD-a.

Problemi u poslovanju

"U nekoliko zemalja država i dalje igra veliku ulogu u ekonomiji, a produktivnost u državnim poduzećima je obično znatno ispod one u privatnim kompanijama. Većina izvoza iz regije je niske složenosti i dodane vrijednosti, iako se to postepeno poboljšava u nekim zemljama. U međuvremenu, mala i srednja poduzeća se suočavaju sa sveprisutnim i dugotrajnim problemima u poslovanju, kao što su nelojalna konkurencija iz neformalnog sektora (prepreka broj jedan u mnogim poslovnim istraživanjima), poteškoće u pristupu financijama pod razumnim uvjetima i prepreke međunarodnoj trgovini i integraciji".

Iako se privatne investicije smatraju ključnim za pokretanje ekonomskog rasta, izvještaj je također naglasio važnost javnih ulaganja u infrastrukturu sa dobrim prioritetima, s obzirom na njihov potencijal da dugoročno potiču rast i zapošljavanje.

Izgledi za pristupanje EU istaknuti su kao potencijalni katalizator za ubrzavanje konvergencije, povlačeći paralele sa brzim napretkom u zemljama srednje Europe koje su se pridružile EU 2004. godine.

Trostruki pristup

Izvještaj EBRD-a detaljno opisuje reforme koje regija Zapadnog Balkana mora poduzeti, posebno u oblasti upravljanja, konkurentnosti i održivosti životne sredine, ako žele da sustigne EU.

Predlaže se trostruki pristup koji se fokusira na bolje upravljanje, povećanu otvorenost za trgovinu i ulaganja i zeleni razvoj kao ključne puteve za poticanje održivog rasta i sužavanje ekonomskog jaza u odnosu na EU.

Novi Plan rasta EU za zapadni Balkan, predstavljen u studenom 2023., smatra se potencijalnim pokretačem za prijeko potrebne reforme, uz uvjetovanje vezano za pristup poboljšanom financiranju predviđenom planom, piše Intellinews.