Zagađen zrak u Mostaru

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda indeks kvalitete zraka u 07:00 sati, u Mostaru je označen kao zagađen, a na Ivan Sedlu kao dobar.

Inače, indeks je po svojoj prirodi jednostavno pokazatelj. Vrijednosti predstavljene indeksom ne predstavljaju stvarna mjerenja bilo koje zagađujuće materije, već odražavaju rezultat matematičke jednadžbe na kojoj se indeks temelji.

Indeks kvalitete zraka u Bosni i Hercegovini izradio je Federalni hidrometeorološki zavod, uz konsultacije sa Hidrometeorološkim zavodom Republike Srpske, a podržao UNEP. Kreiran je po uzoru na indeks kvaliteta zraka Agencije za zaštitu okoliša SAD (US EPA Air Quality Index), ali uz određene manje izmjene. Zasnovan je na službenim podacima u stvarnom vremenu, a uključuje PM2,5, PM10, CO, O3, SO2 i NO2.

Razmišljajte o indeksu kvaliteta zraka kao o mjerilu koje kreće od 0 do 500. Što je veća vrijednost indeksa kvalitete zraka, to je veća razina zagađenosti zraka i veća je zabrinutost za zdravlje. Na primjer, vrijednost indeksa kvaliteta zraka od 50 predstavlja dobar kvalitet zraka sa malim ili nikakvim potencijalom da utiče na zdravlje, dok vrijednost indeksa kvaliteta zrake preko 300 predstavlja kvalitet zraka toliko opasan da svi mogu doživjeti ozbiljne posljedice. Vrijednosti indeksa kvalitete zraka ispod 100 obično se smatraju zadovoljavajućim. Kad su vrijednosti indeksa kvalitete zraka iznad 100, smatra se da je kvaliteta zraka nezdrava - u početku za određene osjetljive skupine ljudi, a zatim za sve kako se vrijednosti indeksa kvalitete zraka povećavaju.

Svrha indeksa kvalitete zraka je da vam pomogne da shvatite šta kvaliteta lokalnog zraka znači za vaše zdravlje. Da bi ga bilo lakše razumjeti, indeks kvaliteta zraka podijeljen u šest kategorija:

Dobar 0 – 50

Kvaliteta zraka smatra se zadovoljavajućim, a zagađenje zraka predstavlja mali ili nikakav rizik.

Umjeren 51 – 100

Kvaliteta zraka je prihvatljiva. Ipak, postoji rizik za osobe koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.

Savjet: Veoma osjetljive osobe bi trebale smanjiti duže ili naporne aktivnosti na otvorenom.

Nezdrav za osjetljive grupe 101 – 150

Pripadnici osjetljivih grupa (oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca) mogu osjetiti negativan uticaj na zdravlje. Vjerovatno neće imati uticaja na širu populaciju.

Savjet: Pripadnici osjetljivih grupa trebaju smanjiti duže ili naporne aktivnosti na otvorenom.

Nezdrav 151 – 200

Svako može početi osjećati zdravstvene posljedice. Pripadnici osjetljivih grupa (oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca) mogu imati ozbiljnije zdravstvene posljedice.

Savjet: Pripadnici osjetljivih grupa trebaju izbjegavati duže ili naporne aktivnosti na otvorenom, a svi ostali trebaju smanjiti aktivnosti na otvorenom.

Vrlo nezdrav 201 – 300

Zdravstveno upozorenje o izvanrednim okolnostima. Veća je vjerojatnost da će cijela populacija biti pogođena.

Savjet: Pripadnici osjetljivih grupa (oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca) trebaju izbjegavati sve vanjske aktivnosti, a svi ostali bi trebali izbjegavati duže ili naporne aktivnosti na otvorenom.

Opasan 301 - 500

Upozorenje o zdravlju: svako može imati ozbiljnije zdravstvene posljedice.

Savjet: Svi bi trebali izbjegavati sve fizičke aktivnosti na otvorenom.