Zemljište na području Trebinja koje je oduzimano tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća ponovno je u središtu javnosti nakon što su predstavnici Pokreta za restituciju Trebinje, oporbeni političari i mještani ustvrdili kako se i danas nastavlja praksa upravljanja imovinom bez rješavanja vlasničkih odnosa, dok gradske vlasti poručuju da se sve odluke donose u skladu sa zakonom.
Prema tvrdnjama Pokreta za restituciju Trebinje, tijekom arondacije iz razdoblja bivše države na području Trebinja oduzeto je zemljište od 641 obitelji, a dio te imovine ni danas nije vraćen nekadašnjim vlasnicima ili njihovim nasljednicima.
Iz Pokreta za restituciju Trebinje naveli su kako postoje točni podaci o oduzetoj imovini te da se dokumentacija nalazi u sudovima i katastru.
''Samo na prostoru Trebinja imovina je uzeta 641 obitelji. Svaka od tih danas ima barem još četiri obitelji pa razmislite koliki je broj ljudi koji čeka povrat'', poručili su iz Pokreta za restituciju Trebinje.
Srbo Škero izjavio je kako zemljište, prema njegovim tvrdnjama, nije bilo prodano, nego oduzeto.
''Imamo točne podatke i oni postoje u sudovima i katastru. Zemlja nije prodana već oteta, tada je, ako prevodimo, isplaćivano 1,5 marku po kvadratu'', rekao je Škero.
U prilogu se navodi i kako je zemljište na kojem je izgrađen dio objekata ili planirana gradnja na privatnim parcelama, što dodatno pojačava nezadovoljstvo dijela mještana.
Zastupnica Liste za pravdu i red u gradskoj skupštini Dajana Milišić rekla je kako se pitanje zemljišta pokušava politički predstaviti kao protivljenje javnim projektima, iako, kako tvrdi, to nije točno.
''Bolnica je samo paravan, oni su htjeli reći nama iz oporbe i ljudima iz pokreta da smo protiv bolnice. Naravno da nitko nije protiv bolnice i boljeg zdravstva, ali smo uvijek tvrdili kako nam je sporna lokacija gdje se želi graditi. Ne može se graditi na otetom zemljištu'', rekla je Milišić.
Mještani, prema navodima iz priloga, tvrde kako zemljište nisu koristili zbog odluka bivšeg režima, ali da to ne znači kako su se odrekli vlasništva.
Gradskim vlastima posebno se zamjera usvajanje nacrta urbanističkog plana prošle godine, kojim bi tim zemljištem upravljao grad.
Na te kritike odgovorio je predsjednik gradske skupštine Zdravko Butulija, koji je rekao kako se sve odluke donose uz pravne provjere.
''Sve što se kandidira na sjednicama gradske skupštine provjerava se s pravnicima i priprema se svaka odluka. Svaka se u svojoj odluci poziva na pravne akte i zakone na kojima se temelji'', rekao je Butulija.
Prema tvrdnjama iz priloga, riječ je o vrlo traženom zemljištu, posebno zbog širenja grada. Kao posebno atraktivna spominje se parcela poznata pod nazivom ''Otok''.
''Otok se nikad nije vodio ni na grad ni entitet. Tadašnji gradonačelnik Luka Petrović rekao je da postoji privatni investitor koji tu želi graditi hotel i sportske događaje, a nitko ne pita vlasnika'', rekao je Škero.
Dajana Milišić iznijela je i tvrdnju da je njezina stranka dobila informaciju o navodnom političkom dogovoru u vezi s tim zemljištem.
''Lista za pravdu i red dobila je informaciju kako je postojao dogovor Milorada Dodika i Christiana Schmidta kako će visoki predstavnik okrenuti glavu i dopustiti da se radi'', rekla je Milišić.
Jedan od mještana koji je sudskim putem pokušao riješiti spor, Dragan Miladinović, rekao je kako je u jednom trenutku dobio presudu u svoju korist, ali da su kasnije odluke bile drugačije.
''Ja sam tužio i prva presuda mi je dala za pravo da je zemljište moje, ali na ostalim razinama je presuđeno da nije moje. Ako mi gruntovnica izda izvadak da je moje, to je jedini dokaz'', rekao je Miladinović.
U zaključku priloga magazina Mreža Federalne televizije navodi se kako gradske vlasti ovakvim pristupom, prema ocjeni sugovornika, šalju poruku da neće poštovati privatno vlasništvo.
