VIDEO | Hercegovina zbraja štete od poplava
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji još se zbrajaju štete nastale nakon izlijevanja rijeka. Poplave su zahvatile stambene i ugostiteljske objekte te poljoprivredna imanja, a stradala su i polja pripremljena za proljetnu sjetvu. Stvarni razmjeri štete bit će poznati tek nakon što nadležne službe završe terenske procjene.
U naselju Malo polje južno od Mostara voda se u međuvremenu povukla, no posljedice prošlotjedne poplave i dalje su jasno vidljive. Tragovi mulja i uništena poljoprivredna zemljišta svjedoče o bujici kakvu mještani, kako kažu, ne pamte desetljećima.
Biseri Bijelić voda je poplavila kuću, a velika šteta nastala je i na imanju iza obiteljskog doma. Kako navodi, tek nakon što se sve osuši moći će se utvrditi kolika je stvarna šteta, no već sada je jasno kako je voda odnijela obrađenu zemlju i razorila polja koja je godinama obrađivala.
Slično za BHRT svjedoči i Mirsad Bijelić iz istog naselja, kojem voda nije ušla u kuću, ali je uništila poljoprivredne strojeve bez kojih, kako ističe, ne može nastaviti s radom. Poplava mu je oštetila frezu i kosačicu, a bez te opreme, kaže, poljoprivreda postaje gotovo nemoguća, zbog čega će biti primoran osloniti se na pomoć susjeda.
Poplave nisu zaobišle ni područja Stoca i Čapljine, gdje su se izlile rijeke Bregava i Trebižat. Pod vodom su se našla poljoprivredna polja i pojedini stambeni objekti, a štete se još uvijek evidentiraju. Iz Civilne zaštite Čapljine navode kako se kuće u velikoj mjeri nalaze uz same riječne tokove, zbog čega pri nailasku velikih voda dolazi do poplava, no prema trenutačnim informacijama nije bilo većih oštećenja na stambenim objektima. Polja uz rijeke, osobito u Trebižaćkom i Prćavačkom polju, bila su pod vodom, što se na tim područjima, ističu, povremeno ponavlja.
Iz Gradske uprave Čapljine navode kako su zasad zaprimljeni tek pojedinačni zahtjevi za procjenu štete te da će se tek nakon objedinjavanja svih podataka moći govoriti o ukupnom iznosu nastale štete. Dok se zbrajaju posljedice na imovini i poljoprivrednim nasadima, nadležne službe upozoravaju kako poplavama dijelom pridonosi i ljudski faktor. Godinama se, ističu, zapuštaju i zatrpavaju odvodni kanali, a neprimjerena gradnja dodatno sužava riječna korita, čime se povećava rizik od izlijevanja i velikih materijalnih šteta.
