Projekt deminiranja minskog polja na kojem je krajem kolovoza u selu Hodžići stradao Mehmed Hasanamidžić započet je 11 mjeseci prije smrtnog slučaja, ali je još uvijek u proceduri, saznaje Detektor.
Mještani povratničkog sela Hodžići i okolnih sela u Doboju žive pomireni sa činjenicom da su okruženi minskim poljima koja se protežu duž linije razgraničenja između Federacije BiH i Republike Srpske.
Javnost duže od deset godina apelira da se deminiraju područja njihove svakodnevnice. U televizijskom prilogu 2017. jedan od mještana sela kratko je odgovorio novinaru kako je živjeti pod prijetnjom minama. “Zna onaj koji nastrada”, rekao je tada Salih Hasanamidžić za Federalnu televiziju.
Na području Doboja od mina je stradalo 38 osoba, rečeno je za Detektor iz Odjela civilne zaštite Grada Doboj. Posljednji slučaj desio se krajem kolovoza ove godine, kada je stradao devetnaestogodišnji Mehmed Hasanamidžić.
Detektor saznaje da je projekt deminiranja površine na kojoj je stradao Mehmed započet prije smrtnog slučaja, ali još uvijek nije poslan donatorima, na koje se država oslanja uslijed vlastitog proračunskog neizdvajanja za čišćenje mina.
Prema procjenama Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC), koji je 2002. uspostavljen na razini države, između ostalog, u svrhu deminiranja i vođenja baza podataka o minskim poljima, sumnjiva opasna minska površina u Bosni i Hercegovini iznosi 802,57 kvadratnih kilometara, što predstavlja 1,57 posto u odnosu na ukupnu površinu države.
Nakon što je Republički centar Civilne zaštite posljednjeg subotnjeg poslijepodneva u kolovozu zaprimio dojavu o aktivaciji mine u Hodžićima, uputili su tim, koji je na licu mjesta zatekao smrtno ranjenog Mehmeda Hasanamidžića s kozama koje je tada čuvao.
“Stradali su od aktivacije mine prom-1”, rekao je pomoćnik ravnatelja Republičkog centra Dragan Kos, referirajući se na poteznu rasprskavajuću odskočnu minu. Na širem području ovog sela u prethodnim godinama su od eksplozije mine smrtno stradali Mehmedovi stric i strina, a potom i otac, koji je ranjen u minskoj nesreći.
Prema podacima BHMAC-a, na tim područjima sumnjiva minska površina iznosi više od 21 kilometar kvadratni, a do sada je očišćena trećina.
Među poljima koja su planirana za deminiranje, ali nisu realizirana, jest minsko polje na kojem je stradao Mehmed Hasanamidžić, kazao je za Detektor bivši ravnatelj ovog centra Saša Obradović. Dodao je da je projekt pripremljen u listopadu prošle godine.
“On će biti gotov za dva mjeseca, priprema se područje za deminiranje, da se da donatorima”, rekao je Obradović. U pisanom odgovoru za Detektor to su potvrdili iz BHMAC-a i naveli da provode aktivnosti netehničkog izviđanja.
“Što podrazumijeva prikupljanje i analizu podataka radi preciznije identifikacije razine rizika i detaljne procjene rizičnosti”, stoji u odgovoru.
U neposrednoj blizini se prije gotovo dvije godine dogodila još jedna minska nesreća. Tada je, kako je navedeno u Izvješću o protuminskom djelovanju za 2023. godinu, prikupljajući ogrjev, smrtno stradao muškarac prilikom aktiviranja protupješačke mine.
Analize BHMAC-a pokazuju da se većina minskih nesreća događa kada muške osobe zalaze u poznata opasna područja radi egzistencijalnih potreba, navedeno je u Strategiji za protuminsko djelovanje BiH od 2018. do 2025.
Dragan Kos, pomoćnik ravnatelja Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske, u čijoj nadležnosti je i izbor prioriteta uklanjanja mina, koji utvrđuju u suradnji s nadležnim uredom BHMAC-a, ukazao je na to da minsko polje na kojem se dogodila nesreća 2023. još uvijek nije deminirano.
“Evo pitanje za BHMAC: Zbog čega to područje, poslije ’23. i nesreće, nije se našlo na listi prioriteta za deminiranje tog područja?”, upitao je Kos.
Tadašnji ravnatelj centra Saša Obradović tvrdi da je i ovo polje pripremljeno za deminiranje i da je projekt bio na natječaju za donatore, ali nije prošao. Kako kaže, nisu obaviješteni zašto.
“Ja se nadam da će on u ovom narednom razdoblju, za jedno mjesec-dva, biti ponovo na natječaju, pa valjda će ga netko uzeti“, rekao je za Detektor.
U pisanom odgovoru iz BHMAC-a su naveli da očekuju ponovno raspisivanje natječaja od strane ITD Enhancing Human Security, humanitarne slovenske organizacije koja je formirana s ciljem pomoći Bosni i Hercegovini u postkonfliktnoj obnovi.
“Detaljnijih informacija nemamo”, naveli su.
Iz organizacije UDAS, koja okuplja žrtve mina, amputirce i članove njihovih obitelji, kažu da su nezadovoljni odnosom države prema minskoj situaciji u BiH. Predsjednik organizacije Željko Volaš pita se kako je moguće da država nije našla snage da se rješavanje mina stavi kao prioritet.
“Znam ja da će institucije naći puno razloga zašto nismo riješili to, da nemaju novca, da ne postoji novac, tu su i međunarodne institucije i organizacije uložile u deminiranje u Bosni i Hercegovini, a mi smo i dalje zemlja jedna od najpogođenijih od mina“, kaže Volaš.
Cijela površina države trebala je biti deminirana do ove godine, ali je Bosna i Hercegovina tražila produljenje roka do 2027. Ni do tada se obveze neće ispuniti pa će, kako kažu iz BHMAC-a, još jednom tražiti produljenje roka.
Sveobuhvatnim planom za okončanje procesa deminiranja u BiH, postavljen je novi godišnji cilj razminiranja od 75 kvadratnih kilometara. Za njegovo ostvarenje je potrebno 61,35 milijuna maraka.
Država je izdvojila dva milijuna za tri godine iz proračuna koji još nije usvojen. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kažu kako su svjesni da su to nedovoljna, ali ipak do sada najveća sredstva izdvojena za deminiranje. Navode da su ovu aktivnost prepoznali i donatori.
“Kad vide da mi izdvajamo više za deminiranje, i oni su voljni više pomoći”, rekli su iz ministarstva.
