U Čapljini obilježena 150. obljetnica Hercegovačkog ustanka
U čapljinskom kinu "Mogorjelo" u petak je održana svečana akademija u okviru manifestacije "Dani Hercegovačkog ustanka – 150. obljetnica" na kojoj je istaknuta važnost ovog događaja, posebno za Hrvate u BiH.
Borbe koje su aktualne i danas
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, ujedno i pokroviteljica ove manifestacije, ovom prilikom je izjavila kako je ovaj događaj obilježio povijest ne samo BiH, već i cijele jugoistočne Europe.
"Ovaj događaj u sebi nosi duboke simbolične poruke o težnji za slobodom, očuvanju identiteta, dostojanstvu „malog čovjeka“ i snazi zajedništva te je zbog toga važno ne samo da ga pamtimo, nego da iz njega učimo", naglasila je Bradara, dodavši kako se danas s ponosom odaje počast onima koji su prije 150 godina, unatoč siromaštvu i obespravljenosti, imali hrabrosti reći kako je dosta tlačenja, podložnosti i života bez slobode.
Kazala je kako su neke od ovih borbi, ali u drugom kontekstu, aktualne i danas, posebno što se tiče hrvatskog naroda.
"U ovom mirnodopskom razdoblju BiH ponovno proživljava slične izazove, društvene, političke i identitetske. Na jednake izazove ne gledamo istim očima, umjesto jedinstva često svjedočimo razjedinjenosti i nepovjerenju. Mnogi akteri na društvenoj i političkoj sceni ponašaju se kao da domaće probleme trebaju rješavati neki drugi i negdje vani, u Bruxellesu ili Washingtonu, a ne mi sami svojim razumom, kapacitetima i dogovorom. To je, nažalost, poraz samostalne političke volje", mišljenja je predsjednica Federacije BiH.
Promjene tektonskih razmjera
Izvanredni profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku Marinko Marić, koji je na svečanoj akademiji bio jedan od predavača, poručio je kako je ovo velika obljetnica povijesnog događaja koji je pokrenuo promjene tektonskih razmjera u tadašnjoj Europi, ali i događaj koji možda nije dovoljno "zaživio" u kolektivnom pamćenju hrvatskog naroda.
"To je jedan od najvažnijih događaja za ovaj prostor, a koji je najmanje poznat u široj javnosti. Mi starije generacije smo učili neku drugu povijest, živjeli smo u nekom drugom sustavu i sve što je bilo hrvatsko i katoličko ne mogu reći da je bilo zatirano, ali je bilo prešućivano te se iznosilo samo ono što je odgovaralo nekom drugom", izjavio je Marić.
Naveo je kako hrvatska javnost mora više poraditi na tome da se Hercegovačkom ustanku oda dužna povijesna počast.
"U zadnje vrijeme počele su se raditi pozitivne stvari, a sve ovo treba dizati na veću razinu, na znanstvene simpozije, na čak i međunarodne konferencije, a ono što je važno treba dizati svijest mladih ljudi i studenata. Trebamo odgajati našu mladost da znaju našu povijest", kazao je Marić.
"Tri istine"
Asistent na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Zvonimir Herceg u svom predavanju osvrnuo se na tri suprotstavljene "istine" u BiH o ovom događaju.
"U svom izlaganju fokus sam stavio na to kako današnja historiografija, tj. udžbenici osnovnih i srednjih škola, gledaju na Hercegovački ustanak. Istraživao sam koje su to razlike u sva tri naroda. Prva razlika su osobe koje se spominju, razlikuje se i ključni događaj, odnosno početak Hercegovačkog ustanka. Samo u hrvatskim udžbenicima se spominje taj ustanak u Dračevu ili Munja od Gabele, dok se u bošnjačkim i srpskim udžbenicima spominje Nevesinjska puška. Nakon 150 godina kasnije vrijede određene istine, koje više pokazuju neke političke potrebe, a ne stvarnu intenciju za istinitost u proučavanju povijesti", naglasio je Herceg.
Na kraju je poručio kako se prava počast ovom povijesnom događaju mora odati time što se prvo trebaju pokrenuti projekti istraživanja, ali s ciljem da se to radi na pravi način, bez potrebe za nacionalnim politikama.
Hercegovački ustanak počeo je 19. lipnja 1875. godine u selu Dračevo, nedaleko od Gabele kod Čapljine. Ustanak je bio usmjeren protiv osmanske vlasti i predvodio ga je don Ivan Musić, a sudjelovali su i drugi Hrvati i Srbi.
Visoki porezi i loš tretman
Ustanak je izbio kao reakcija na teške uvjete života pod osmanskom vlašću, uključujući visoke poreze i loš tretman. Iako je ustanak ugušen, doveo je do Velike istočne krize i Berlinskog kongresa 1878. godine, na kojemu je odlučeno da će prostor BiH zaposjesti Austro-Ugarska.
Manifestacija "Dani hercegovačkog ustanka – 150. obljetnica" (DHU150) održava se od 20. do 22. lipnja na području Čapljine, u organizaciji Hrvatske kulturne zajednice (HKZ) "Troplet" i pod pokroviteljstvom predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare.
U subotu, 21. lipnja, program se nastavlja u župi Dračevo svečanom svetom misom u crkvi Uznesenja BDM, koju predvodi don Ante Luburić. Nakon toga uslijedit će polaganje vijenca kod spomenika Hercegovačkom ustanku na ušću Krupe u Neretvu. U ceremoniji će sudjelovati djeca Područne škole Dračevo te potomci ustanika, a događaj će dodatno uveličati alkari iz Sinja, Hajdučka družina Mijata Tomića i viteške postrojbe iz Stoca i Ljubuškog.
Središnji dio subotnjeg programa održat će se na lokalitetu ispod Rt Kule, gdje će uslijediti narodni sabor, kulturno-umjetnički program i večernje narodno veselje uz Grupu X iz Mostara. Prigodni govor održat će povjesničar dr. sc. fra Robert Jolić.
Završni dan manifestacije, 22. lipnja, rezerviran je za tradicionalne narodne igre koje će od 14 sati organizirati mladi iz sela Dračevo, na prostoru ispod Rt Kule.
