Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je tijekom 2025. godine podiglo sedam optužnica u predmetima ratnih zločina, među kojima i jednu optužnicu za genocid, podignutu svega tri dana prije kraja godine.
Istodobno je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ponovno produljilo rok za rješavanje predmeta ratnih zločina, iako je prva Strategija za rad na ratnim zločinima usvojena prije 17 godina, uz očekivanje da će većina predmeta biti okončana u roku od 15 godina. Brojni slučajevi i dalje čekaju rasplet u ladicama Suda i Tužiteljstva, dok obitelji žrtava nastavljaju višedesetljetnu borbu za pravdu.
Tri desetljeća nakon završetka rata, sjećanja na ratne strahote i dalje su snažna. Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, jedna je od tisuća civila stradalih tijekom opsade Sarajeva. Prisjećajući se događaja iz siječnja 1993. godine na Drveniji, kaže kako je tada ostala bez noge uslijed teške ratne ozljede.
Karović upozorava da u Bosni i Hercegovini i dalje nema optužnica koje bi se odnosile na opsadu Sarajeva i snajpersko djelovanje, dok mnoge obitelji još tragaju za posmrtnim ostacima ubijenih članova obitelji, susjeda i prijatelja.
Slična iskustva iznose i drugi predstavnici udruga žrtava. Aljonka Dželetović iz Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje navodi da je njezin brat nestao tijekom povlačenja Srba iz Mostara u lipnju 1992. godine, dok Josip Drežnjak iz Udruge hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" podsjeća na zločin u Grabovici, u kojem su mu ubijeni roditelji i rodbina, piše BHRT.
Predstavnici žrtava ističu kako su brojni ratni zločini, unatoč dostupnim dokazima i imenima počinitelja, ostali nekažnjeni i nakon tri desetljeća. Upozoravaju da su institucijama predavani dokazi s mjesta zločina, ali bez konkretnih rezultata.
U Udruženju žrtava i svjedoka genocida ističu da žrtve često na ulicama susreću osobe za koje vjeruju da su sudjelovale u zločinima, posebno onima iz 1992. i 1995. godine, uključujući Srebrenicu i Žepu. Predsjednik Udruženja Murat Tahirović upozorava kako mnogi osumnjičeni imaju dvojna državljanstva, što im omogućava bijeg izvan dosega pravosuđa.
Na probleme ukazuju i u Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, navodeći da 20 tužitelja trenutno radi na 86 predmeta ratnih zločina, u kojima se 245 osoba vodi kao nedostupno. Dodatne poteškoće, prema navodima Sud Bosne i Hercegovine, predstavljaju starosna dob i zdravstveno stanje optuženih i svjedoka, ograničeni kapaciteti sudnica za velike predmete te zdravstveno stanje sudaca.
U Balkanska istraživačka mreža upozoravaju da je rok za rješavanje predmeta ratnih zločina treći put produljen u gotovo dva desetljeća, što, kako navode, ukazuje na dugogodišnji nerad, loš menadžment i politizaciju tih predmeta.
Prema dostupnim podacima, državno tužiteljstvo je tijekom dva desetljeća podiglo optužnice protiv oko 1.200 osoba, no tek oko 30 posto tih postupaka završilo je pravomoćnim osuđujućim presudama.
