Strategija za agrarni sektor ključna za podršku Europske unije

Europska unija do sada je pružila oko 26 milijuna eura samo u okviru IPA Programa za 2007.-2013. godinu u sektoru financijske podrške poljoprivredi i razvoju ruralnog sektora u Bosni i Hercegovini, uključujući oblasti sigurnosti hrane, veterinarskih i fitosanitarnih standarda.

Ipak, izgubljeno je 9,1 milijuna eura IPA fondova zbog činjenice da BiH nije postigla dogovor o uspostavljanju strategije za cijelu zemlju, strukturama IPA ruralnog razvoja (IPARD), poljoprivrednom popisu i poljoprivrednim informacijskim sustavima. Poljoprivreda i sektor ruralnog razvoja ne mogu dobiti financijsku podršku iz IPA II programa zbog nepostojanja strategije za cijelu zemlju.

''Više puta ste čuli da smo smo isticali važnost usvajanja državne strategije u oblasti poljoprivrede. Već je jako puno posla u toj oblasti urađeno i postoje aktivnosti koje su urađene na razini entiteta. Sada je to potrebno objediniti i, naravno, donijeti političku odluku da da se usvoji ta strategija. Nije to neki veliki posao, samo treba imati spremnost. Ovo su aktivnosti koje su još jučer trebale biti urađene. Nas je tu više, nije samo Europska unija, već i druge međunarodne institucije'', rekao je za Bljesak.info Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH.

Lars-Gunnar Wigemark (Foto: Bljesak.info)

Zahvaljujući Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i njegovoj trgovinskoj komponenti, Privremenom sporazumu, 85 % izvoza iz BiH ide u Europsku uniju. BiH bi mogla izvoziti više svojih proizvoda, uključujući konkretno one životinjskog porijekla, kada zahtjevi EU budu ispunjeni.

Postignut je određeni napredak u oblasti sigurnosti hrane i veterinarske politike u BiH. Izvoz ultra-termički obrađenog mlijeka i određenih mliječnih proizvoda, kao i krompira u EU je dozvoljen u 2015. godini. Kako bi postala članica EU, zemlja se treba uskladiti sa standardima EU, treba transpondirati zakonodavstvo i osiguratu njegovu progresivnu provedbu.

''Europska unija nudi pogodnosti u agrarnom sektoru, ali da bi se te prilike iskoristile, morate jasno znati koji su to naši standardi u oblasti zdravstva, koji su fitosanitarni standardi, kako registrirati gazdinstva i slično. Nažalost, lokalna samouprava nema dovoljno resursa za veliku podršku poljoprivrednicima u tom smislu, nemaju dovoljno financija i to je jedna standardna boljka svih općina u zemlji, koje se i same žale na nedovoljnu stopu povrata PDV-a koji se ubire na lokalnoj razini, odnosno nezadovoljni su raspodjelom prihoda, odnosno servisiranjem dugovanja. Svjetska banka je pokazala jedno zanimanje koje postoji da se uključi u pitanje poljoprivrede i prema mojim saznanjima, ona do sada nije bila toliko aktivna u prošlosti. Radili su na izradi vrlo detaljne studije koja bi trebala analizirati učinke Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na agrarni sektor u BiH'', istaknuo je Wigemark za Bljesak.info.

Eligio Malusa, rezidenti savjetnik u BiH na projektu EU FITO BiH, koji se bavi poboljšanjima u fitosanitarnom sektoru u BiH, naveo je da su već razradili metode koje će biti obavezne, a kojima bi poljoprivrednici u BiH trebali smanjiti količinu pesticida koje koriste u proizvodnji, kako za domaće tržište, tako i za izvoz.

Eligio Malusa (Foto: Bljesak.info)

''Ovim projektom želimo poboljšati fitosanitarnu kontrolu, jer bez dobrih fitosanitarnih kontrola BiH ne može izvoziti u Europsku uniju ili u druge države. Prošle jeseni smo naprimjer imali problem koji je izazvala Rusija zabranom uvoza voća i povrća iz BiH upravo zbog fitosanitarnih problema. Drugi aspekt je u tome da je BiH prepoznata kao zemlja sa velikim potencijalom u proizvodnji sjemenog materijala, tako da smo razradili jedan sustav certificiranja koji će BiH omogućiti da sjeme žitarica izvozi širom svijeta u sljedećih nekoliko godina. Svi znamo da kvaliteta hrane, prije svega voća i povrća, ovisi o njegovoj sigurnosti, odnosno količini ostataka pesticida na voću i povrću, tako da smo mi razradili metode koje će biti obavezne za poljoprivrednike, a primjenom tih metoda oni će smanjiti količinu pesticida koje koriste, što je važno ne samo za izvoz, nego i za našu djecu u BiH. Napominjem da je napredak moguće postići jedino udruživanjem, jer pojedinac sam ne može mnogo. To je glavni ključ za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije“, rekao je Malusa za Bljesak.info.

Da je udruživanje prvi i osnovni korak na putu podizanja standarda i kvalitete kako bi se ispunili propisani uvjeti Europske unije smatra i Zlatan Sarić, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.

Zlatan Sarić (Foto: Bljesak.info)

''Neke stvari koje mi ovdje moramo napraviti, ne samo proizvođači nego lokalna i šira zajednica, važne su jako za pristup fondovima Europske unije. Prije svega mislim na to da moramo raditi na standardima i podizanju kvalitete naših proizvoda kako bi mogli ispuniti te propisane uvjete, da moramo poboljšati organizacijske sustave samih proizvođača i drugi niz stvari koje moramo uraditi s naše strane, kao i u jednu ruku napraviti pozitivnu politiku da napravi prve korake. Za male proizvođače prvi najvažniji korak je dobar oblik udruživanja. Ne udruženja kao što ih sada imamo, nego reprezentativna udruženja, jer kad ste sami ne možete ništa, a kad vas ima jako puno možete mijenjati legislativu, natjerati da se donesu određene mjere, a možete lakše kao i udruženje aplicirati na fondove, a uz to udruženi ste lakše u nabavci materijala i plasmanu roba, imajući u vidu da vas nitko ne može ucjenjivati ni u diktiranju cijene robe'', rekao je Sarić za Bljesak.info.

U prosincu 2016. godine, Ured specijalnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUSR) pokrenuo je u BiH javni dijalog sa poljoprivrednicima i ruralnim stanovništvom, s ciljem promocije boljeg razumijevanja zahtjeva SSP-a u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Projekt uključuje sveobuhvatnu kampanju informiranja i javne forume na temu poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao i različite informativno-edukativne događaje u deset odabranih općina širom zemlje.

Forumima su nazočili poljoprivrednici, predstavnici poslovnih subjekata, razvojna i poljoprivredna udruženja, zadruge, stručnjaci, odnosno inžinjeri agronomije, veterinari, lokalne vlasti, uključujući odjele za poljoprivredu i ruralni razvoj, te drugi relevantni akteri iz ciljanih područja.

Svaki forum bio je mini-sajam, gdje su vodeći donatori imali priliku predstaviti svoje programe i inicijative za ruralni razvoj i poljoprivredu u BiH (kao što su USAID / Švedska FARMA II projekat, GIZ’ ProLocal ‘, UNDP BiH, Care Austrija, HELP, OXFAM , UPIP Žepče, itd). 

U isto vrijeme, lokalni tematski stručnjaci vodili su manje dijaloške sesije za zainteresirane poljoprivrednike vezane za najnovija dostignuća i potencijale korištenja novih tehnologija u ruralnom razvoju i poljoprivredi, sezonskim aktivnostima i slično.

Posljednji u nizu konferencijskih foruma održan je u Trebinju, gdje je Wigemark istaknuo kako je ovaj grad jedan od važnijih poljoprivrednih centara u BiH.

''Moram reći da će se ovo nastaviti u budućnosti. Zadovoljstvo mi je da se sretnem sa ovim ljudima, da razgovaramo i da čujem šta je to što imaju da kažu. Mi smo bili u mnogim mjestima širom zemlje, od Doboja, Prijedora, Gradačca, pa sve do ove završne konferencije Trebinju, a cilj ovih događanja je da izravno razgovaramo sa proizvođačima i ljudima koji žive od zemlje. S nama su domaći eksperti koji dolaze iz Banja Luke, Sarajeva, kao i oni iz susjednih zemalja poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Oni najbolje mogu pojasniti što je suština Europske unije i trgovine, te prenijeti svoja iskustva. Što se tiče turizma u ruralnim dijelovima, jeste on u porastu, sve je veći broj noćenja koji se bilježi. Mjesta kao što je Trebinje, i Hercegovina općenito, uživaju popularnost, zbog klime i ovih predjela, ali svi znamo da bi trebli imati bolju suradnju Trebinja i Dubrovnika'', zaključio je Wigemark za Bljesak.info.