Što stoji u izvještaju Europske komisije o BiH

Europska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obveza na europskom putu Bosne i Hercegovine. Donosimo sažetak izvještaja.

''BiH je poduzela cijeli niz koraka, brzo formiranje Vijeća ministara u siječnju 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Isto tako, primjećujemo da je entitet Republika Srpska donio niz protuustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost sa kriterijima. Komisija će izvijestiti o napretku u ožujku 2024. godine'', kazala je Ursula von der Leyen.

Što se tiče političkih kriterijima, navodi se da su izbori održani u listopadu 2022. godine, te da je visoki predstavnik više puta intervenirao u izbornim pitanjima, uključujući i u večer izbornog dana, što je, prema OSCE/ODIHR-u, dovelo u pitanje pravnu sigurnost.

Navodi se da su sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena do maja 2023., te da je novo Vijeće ministara na državnom nivou stupilo na dužnost krajem januara, uz podršku vladajuće koalicije koja uključuje SNSD, HDZ BiH i ‘trojku’ (SDP, NiP, Naša Strana). U ožujku je usvojen državni proračun za 2023., a novo Vijeće ministara poduzelo je značajne korake u usvajanju reformi EU nakon dodjele statusa kandidata, te je usvojilo strategiju o organiziranom kriminalu, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, kao i strategije i akcione planove o migracijama i terorizmu. Imenovano je i nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontaktna točka s Europolom konačno je počela s radom u lipnju 2023.

Ustavni sud i izborne reforme

U izvještaju se ističe da određeni broj odluka Ustavnog suda još nije u potpunosti provedeno, uključujući i po pitanju državne imovine.

''Ustavni sud je suspendirao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetski vrh je ipak odlučio da takve zakone provodi, ugrožavajući pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je ustavne suce na državnom nivou da podnesu ostavke, a u lipnju 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i do kršenja ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati suce na upražnjena sudskim mjesta i osigurati pun sastav Ustavnog suda'', navodi se.

''Još uvijek su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci. Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu s preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima ekonomskog i financijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP'', stoji u izvještaju.

Vanjska politika

Ističe se da je postignut određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP), te da je BiH značajno poboljšala svoje usklađivanje s vanjskom politikom EU.

Navodi se da su se entitetske vlasti i stranke Republike Srpske zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje te zemlje s izjavama EU i opstruirajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije“. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju s osobnim iskaznicama.

Javna uprava

Bosna i Hercegovina je, navodi se, u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR).

Nabrojani su pozitivni koraci, uključujući: usvajanje aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave (“zajednička platforma”), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; provođenje sveobuhvatnog upravljanja javnim financijama širom zemlje, poboljšanje kapaciteta za javne konzultacije na državnom nivou i procjenu regulatornog utjecaja u entitetu Republika Srpska, usvajanje strategije o upravljanju ljudskim resursima u entitetu Federacija, unaprjeđenije stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacije i na državnom nivou, i usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti.

''Nekih pet godina nakon usvajanja, akcioni plan za reformu javne uprave je implementiran samo u ograničenoj mjeri. Zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a principi zasluga nisu sadržani u procedurama zapošljavanja. Praćenje ljudskih resursa nije efikasno u otkrivanju nepravilnosti. Tijelo za donošenje političkih odluka, uključeno u ‘zajedničku platformu’, još uvijek treba da postane operativno kako bi efikasno upravljalo reformama. Kapacitet koordinatora za reformu javne uprave na entitetskom nivou i dalje je slab. Bosna i Hercegovina treba da dovrši suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje'', navodi se.

Pravosuđe u BiH

Ocjenjuje se da je BiH također u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe, ali da je postignut određeni napredak u ovoj oblasti. BiH je u septembru 2023. godine izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru imovinskih prijava sudaca, tužitelja i članova VSTV-a, “ali s promjenama u odnosu na verziju na kojoj je konzultirana Venecijanska komisija“, ističe se, te se dodaje da “takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno dopuniti“.

Vijeće ministara je također imenovalo novo nadzorno tijelo koje će nadzirati provođenje nacionalne strategije za ratne zločine.

''Neovisnost i nepristranost pravosuđa nisu poboljšani. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudaca i tužitelja i dalje postoji nedosljednost i prevelika diskrecija. Uporni i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcioniranje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala'', navodi se.

U izvještaju ističu da je Narodna skupština entiteta Republika Srpska pozvala ustavne sudaca na državnom nivou da podnesu ostavke i legalizirala neprovođenje odluka Ustavnog suda, ''dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavni i pravni poredak zemlje''.

Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala

“Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organiziranog kriminala“, ocjenjuje se u izvještaju.

Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Kontakt točka za suradnju s Europolom počela je s radom u lipnju 2023. godine. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu s europskim standardima.

''Iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja'', ističe se.

Ocijenjeno je da postoje ''sistemski nedostaci u operativnoj suradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organiziranog kriminala, zbog neusuglašenog krivičnih zakona, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka''.
''Kriminalne organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Financijske istrage i zapiljena imovine su također uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Suradnju s Eurojustom i Uredom Europskog javnog tužitelja (EPPO) treba pojačati. Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u skladu s acquis-em EU''.

Ljudska prava

Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen. U kolovozu 2023. godine Skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kako bi ga označila kao nacionalni preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja.

''Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i premašivanje prakse 'dvije škole pod jednim krovom''', navodi se.

Također se dodaje da se Povorke ponosa održavaju redovno već nekoliko godina, te da je akcijski plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba usvojen je u srpnju 2022. godine. Rodni akcioni plan usvojen je u listopadu 2023.

''Rodno zasnovano nasilje, zlostavljanje pritvorenika i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Roma, i dalje izazivaju zabrinutost'', dodaje se.

Sloboda medija

Ocijenjeno je da je došlo je do 'nazadovanja' u garantiranju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranja financijske održivosti javnog RTV sistema.

Upozorava se da krivične kazne za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u srpnju 2023. godine, ''ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija''. Također je navedeno da je u septembru 2023. godine nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao ''strani agenti'' također usvojen u prvom čitanju u NSRS, te da, ''ako se u potpunosti usvoji, to bi označilo još jedan za žaljenje i neosporan veliki korak unazad''.

Upravljanje migracijama

Bosna i Hercegovina je nastavila poduzimati korake za poboljšanje upravljanja migracijama, te se navodi da je usvojena nova strategija i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. U rujnu 2023. usvojen je Zakon o strancima.

''Velike slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i Hercegovina treba hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i ojačala upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integriranog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcioni plan za 2024-2029'', navodi se.

Ekonomija BiH

Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ''ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije''.

''Suradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje traje. Program ekonomskih reformi (ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena'', navodi se.

Ističe se da ERP ne sadrži dovoljno kredibilnih mjera širom zemlje za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okruženjem, neformalnom ekonomijom, javnim poduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću.

''Sve u svemu, ekonomski učinak Bosne i Hercegovine ostaje ispod svog potencijala, budući da je kreiranje politike ometano političkim zastojem, previše kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politike za izgradnju rasta''.

BiH se, prema procjeni iz izvještaja, nalazi između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u smislu kapaciteta da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim snagama u EU, te je u ovoj oblasti ostvarila ograničen napredak.

''Kvaliteta obrazovanja je ostao nizak, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. Kao odgovor na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenih strukturnih prilagodbi, s fokusom dodane vrijednosti na usluge, kao što su trgovina, IT i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je ispod potencijala''.

BiH je također ''između rane faze i određenog nivoa pripreme'' u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Dodaje se da je potrebno ''značajno pojačati usklađivanje s pravnim tekovinama EU i implementirati i provoditi neophodne zakone'', a tijekom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja pravne stečevine EU.

BiH ima određenu razinu pripremljenosti i ostvarila je ograničen napredak u oblasti javnih nabavki usvajanjem određenih podzakonskih akata.

''Zakonodavstvo treba dalje uskladiti s acquis-em EU, uključujući i oblast koncesija. Postignut je ograničen napredak u statistici; pripreme za sljedeći popis gotovo da nisu napredovale, a proizvodnja makroekonomske statistike i dalje odstupa od pravnih tekovina EU. Određeni napredak je postignut u pogledu javne interne financijske kontrole (PIFC) u smislu implementacije strategija PIFC-a u entitetima i na državnoj razini'', navodi se.

U izvještaju se ističe da su potrebni veliki koraci kako bi se pravni okvir u cijeloj zemlji uskladio s acquis-em EU na unutrašnjem tržištu (slobodno kretanje roba, radnika, usluga i kapitala, zakon o kompanijama, intelektualna svojina, politika konkurencije, financijske usluge, zaštita potrošača i zdravlja) kao i uspostavljanje unutrašnjeg tržišta unutar zemlje.

Procedure i zakoni

Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u ovom klasteru, a dodaje se da “procedure i zakoni koji se razlikuju između entiteta stvaraju prepreke konkurentnosti i rastu i ometaju provedbu”.

''Bosna i Hercegovina bi trebala poboljšati koordinaciju među relevantnim vlastima u svim oblastima kako bi postigla pristup na nivou cijele zemlje i poboljšala njihovu evidenciju o provedbi. Trebalo bi ukinuti etničke procedure glasanja u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za financijsku stabilnost kao dio okvira za rješavanje problema banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicionog plana i Novog Plana rasta za Zapadni Balkan'', navodi se.

''Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije pokazala napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti. Ove oblasti imaju značajne veze s programom ekonomskih reformi. Zemlja treba da uvede socio-ekonomske reforme kako bi riješila strukturne slabosti, uključujući nisku konkurentnost i visoku nezaposlenost. Bosna i Hercegovina je postigla određeni ili ograničen napredak u zelenoj agendi i klasteru održivog povezivanja, gdje je u ranoj fazi u oblasti energetike, okoliša i klimatskih promjena'', ističe se.

Postoji određeni nivo pripremljenosti u oblastima transporta i transeuropskih mreža. Potrebni su dalji koraci u pogledu reformskih mjera povezivanja i usklađivanja s propisima o transeuropskoj transportnoj mreži (TEN-T) i transeuropskim mrežama za energiju (TEN-E).

Zelena tranzicija i održiva povezanost su ključni za ekonomsku integraciju unutar regije i s EU. Potrebno je ubrzati implementaciju Ekonomskog i investicionog plana i Zelene agende za Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo i akvakultura, te financijske i budžetske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Mora pojačati svoje napore da pripremi i usvoji strategiju ruralnog razvoja cijele zemlje nakon 2021. godine, uskladi svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku i ojača svoje administrativne kapacitete. Administrativni kapaciteti laboratorija i centralnih baza podataka treba da budu ojačani. Također je potrebno uložiti više napora da se pripremi i usvoji državna strategija o ribarstvu i akvakulturi i uskladi prikupljanje podataka. Bosna i Hercegovina bi trebala početi pripremati strategiju regionalnog razvoja cijele zemlje.

''Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u klasteru o vanjskim odnosima. Njeno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (CFSP) značajno je poboljšano, posebno u izjavama visokog predstavnika u ime EU i odluka Vijeća o restriktivnim mjerama nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, iako provedba sankcija ostaje izazov. Bosna i Hercegovina je ponovo jednostrano uvela i nastavila izvozna ograničenja kršeći uvjete SSP-a, što je predmet zabrinutosti trgovinske i komercijalne politike. Zemlja treba da implementira dodatne protokole uz Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) o olakšavanju trgovine i trgovini i uslugama, te da brzo usvoji dodatni protokol o rješavanju sporova. Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno sudjelovati u regionalnoj suradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Treba brzo ratificirati tri regionalna sporazuma o mobilnosti'', navodi se.

EU integracija

Dodaje se da je BiH u 2022. godini dobila 45,5 milijuna eura u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2021-2027 (IPA III), pružajući podršku programima u oblasti pravosuđa, reforme javne uprave, upravljanja javnim financijama, EU integracija, okoliša i klimatskih promjena , zapošljavanja i socijalne zaštite. Ovaj set programa, dopunjen paketom programa za više zemalja, značajno doprinosi implementaciji Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i Zelene agende.

Godišnji akcijski plan za 2023. sastoji se od paketa energetske podrške za Zapadni Balkan i osigurava 70 milijuna eura za smanjenje društveno-ekonomskog utjecaja rasta cijena energije, posebno na mala i srednja poduzeća i domaćinstva, te za podršku tranziciji ka obnovljivih izvora energije, u skladu sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan.

''Usvajanje sektorskih strategija u cijeloj zemlji ostaje ključni zahtjev za Bosnu i Hercegovinu kako bi u budućnosti imala punu korist od IPA financiranja. Vijeće ministara hitno treba imenovati Nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III'', navodi se na kraju sažetka.