Što mediji u BiH pišu o EU integracijama, a što zanima građane

'Nevidljiva Europa: Medijska slika europskih integracija u BiH' naziv je studije koja je predstavljenja u ponedjeljak u Hotelu "Bristol" u Mostaru.

Studija je rezultat jednog velikog istraživanja koje je urađeno u suradnji s Fondacijom Heinrich Boll Stiftung o tome kako bh. mediji danas izvještavaju o procesima europskih integracija.

''Ono što smo zaključili je da mediji uglavnom govore birokratskim jezikom, govori se o procesu integracija, ali se manje građanima objašnjava što taj proces konkretno znači za njih'', kaže Lejla Turčilo profesorica Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva.

Naglasila je da su uglavnom političari ti koji vode agendu i glavnu riječ, a da ih novinari prate, te potom izvještavaju prenoseći nekoliko izjava, dajući ključne napomene, i prenoseći ono što se konkretno dogodilo. No, kaže Turčilo, manje se govori o tome što proces integracija konkretno znači građanima.

''Ono što je naš cilj s današnjim predstavljanjem studije jeste da razgovaramo s novinarima što i kako se može raditi drugačije i na koji način, posebno kako ti međunarodni akteri, Euopska komisija, Direkcija za europske integracije, mogu pomoći medijima da bolje izvještavaju. Mi iz akademske zajednice smo spremni lobirati za to da institucije i organizacije zadužene za integracije pomognu novinarima'' kazala je Turčilo.

''Priče o važnosti procesa EU integracija će biti više u medijama ako različiti akteri koje mediji prate više i sami objašnjavaju građanima, a ne samo da se hvale postignućima i  prave osobni PR. Uvijek pogrešno krivimo ogledalo, krivimo novinare i novinarke što su priče nekreativne i nemaštovite, ali novinari su opterećeni obvezom da izvještavaju s puno događaja u isto vrijeme, a ti događaji  su uglavnom birokratizirani i šablonski. Oni koji bi trebali građanima objasniti više o integracijama nisu nužno novinari već su to drugi akteri, ali novinari moraju postaviti dobra pitanja'', kaže Turčilo za medije.

Prema nekim pokazateljima prethodnih istraživanja, kazala je Turčilo, građani BiH imaju povjerenje u medije, ne zato što misle da mediji toliko dobro rade svoj posao, nego što puno manje vjeruju drugim institucijama kao politici i slično. Isto tako, imaju još uvijek pozitivan odnos prema europskim integracijama, ali uglavnom kažu da o njima ne znaju mnogo, dakle ne znaju točno što to za njih znači. Međutim, s obzirom da većina istočnih i jugoistočnih zemalja ide prema EU, smatraju da bi trebala i BiH.

''Upravo zato je važno da mediji u tom kontekstu detaljnije i bolje zadovoljavaju potrebe građana za informacijama iz ove oblasti jer očito je da još nemamo veliki nivo euroskepticizma i to treba iskoristiti'', zaključila je za Fenu Turčilo.

Doc.dr. Belma Buljubašić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu istaknula je kako su za mnoge mediji jedini izvor informacija te da smatra kako građani traže neke teme koje se tiču osobno njih, dakle bi li oni imali neku korist od ulaska u EU, hoće li to utjecati da njihovo obrazovanje bude bolje i kvalitetnije i slično.

Studija je do sada predstavljena u Sarajevu i u Banja Luci, a nakon Mostara bit će predstavljena u Tuzli.