Poplave, klizišta i evakuacije: Što otežava rad sustava zaštite i spašavanja u BiH?

Povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine organiziralo je konferenciju posvećenu obrazovanju, prevenciji i jačanju spremnosti za prirodne nesreće. No koliko su civilne zaštite spremne za konkretne intervencije i što im najviše otežava rad?

Poplave, klizišta, evakuacije i potraga za nestalima. Kada nastupi katastrofa, pripadnici civilne zaštite i spasilačkih službi među prvima su na terenu. Iskustva poplava iz 2024. godine pokazala su koliko su važni opremljenost, osposobljenost i koordinacija spasilačkih timova.

2014. se učilo za 2024.

"Mi smo za 2024. godinu učili 2014. i u tom vremenskom razdoblju prošli smo jednu vrstu napretka na svim poljima i u svim resursima, kako ljudskim tako i tehničkim i tehnološkim. Prirodne sile ne možemo zaustaviti, ali ih možemo dočekati spremni, možemo smanjiti razarajući učinak na naše društvo", kazao je za BHRT glasnogovornik Uprave civilne zaštite Republike Srpske Željko Stojanović.

Ipak, operativni rad otežavaju i sustavni problemi. Iz Federalne uprave civilne zaštite za BHT1 navode nedovoljnu koordinaciju institucija, ograničene ljudske i tehničke kapacitete te nedostatke u razmjeni informacija i ranom upozoravanju.

Operativni rad u sustavu zaštite i spašavanja najviše otežavaju složenost organizacije sustava, nedovoljni kapaciteti pojedinih službi, otežana koordinacija nadležnih institucija i ograničena dostupnost informacija u stvarnom vremenu tijekom prirodnih i drugih nesreća.

Upravo na Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa, Ministarstvo sigurnosti BiH danas je u Sarajevu predstavilo Mrežu znanja, koja bi trebala povezati obrazovne institucije sa sustavom zaštite i spašavanja te unaprijediti prevenciju i spremnost na krizne situacije.

Mreža znanja

"Ministarstvo sigurnosti izgradilo je i Mrežu znanja u koju je uključilo akademsku zajednicu, sektor civilnog društva i institucije BiH kako bismo što bolje sagledali probleme u ovom području i pronašli najbolja rješenja", rekao je zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak.

Poseban naglasak stavljen je na djecu i mlade, njihovo obrazovanje i stjecanje praktičnih znanja za prepoznavanje rizika i pravilno postupanje u slučaju opasnosti.

"Uvjereni smo kako mladi na različite načine mogu dati svoj doprinos i uključiti se, a sve to želimo iskoristiti kako bi njihov angažman bio intenzivniji", rekla je Aleksandra Imler, zamjenica predstavnika UNICEF-a u BiH.

Katastrofe se ne mogu uvijek spriječiti, ali njihove posljedice mogu se ublažiti. Znanje i prevencija prvi su korak, dok stvarna spremnost ovisi o opremi, osposobljenosti i koordinaciji onih koji, kada nastupi nesreća, prvi kreću u spašavanje života.