Romi i dalje najugroženija manjina u BiH

Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini, Europska unija u Bosni i Hercegovini i Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini na Međunarodni dan Roma ponovno su potvrdili važnost unapređenja dobrobiti, inkluzije i položaja Roma i Romkinja u Bosni i Hercegovini, uključujući i kroz rješavanje dugotrajne diskriminacije, predrasuda, stereotipa i govora mržnje koji i dalje pogađaju romske zajednice.

Ključni izazovi

''Kao imperativ ljudskih prava i važan razvojni prioritet, inkluzija Roma ključna je za prekidanje kruga isključenosti i pružanje nade djeci i mladima'', kazali su.

Kako je istaknuto u posljednjem izvješću Europske komisije o Bosni i Hercegovini, Romi i Romkinje ostaju najranjivija i najugroženija manjina u zemlji, suočena s trajnom diskriminacijom, anticiganizmom i društvenom isključenošću.

Procjenjuje se kako oko 50.000 Roma u Bosni i Hercegovini i dalje nailazi na sustavne prepreke u ostvarivanju svojih građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i socijalnih prava. Velik broj Roma i Romkinja redovito je izložen stigmatizaciji i stereotipima, dok institucije ne uspijevaju zaštititi njihova prava i odgovoriti na njihove potrebe.

Ovi izazovi odražavaju ukorijenjenu diskriminaciju, kao i dugogodišnje nedostatke u kreiranju i pružanju javnih usluga. Nejednak pristup obrazovanju, zdravstvu, stanovanju, vodi i sanitarnim uvjetima, socijalnoj zaštiti i zapošljavanju dodatno produbljuje dugoročnu socioekonomsku marginalizaciju. Za pravodobne politike temeljene na potrebama i dokazima, pravedno pružanje usluga i snažniju institucionalnu odgovornost potrebni su točni i ažurni podaci. Uz ograničene i nedovoljno razvrstane podatke o romskim zajednicama, nije moguće u potpunosti sagledati stvarni razmjer ovih nejednakosti.

''Romi ostaju najmarginaliziranija manjina u zemlji, koja je nesrazmjerno isključena iz političkog, društvenog i ekonomskog života, s posljedicama koje se prenose kroz generacije. Izuzetno nizak postotak romske djece u predškolskom obrazovanju – manji od 2 posto – ovu zajednicu stavlja u nepovoljan položaj od samog početka. Dok pohađanje osnovne škole u općoj populaciji doseže 98 posto, samo 69,3 posto romske djece je upisano u osnovnu školu.

Taj postotak pada na 23 posto u srednjoškolskom obrazovanju – sa tek 18 posto romskih djevojčica. Ove prepreke u obrazovanju dodatno produbljuju socioekonomsku isključenost romskih zajednica, jer doprinose trajnim nejednakostima u pristupu održivim izvorima prihoda i formalnom zaposlenju, aktivnom sudjelovanju na tržištu rada i socijalnoj zaštiti'', navodi se u priopćenju.

Žene i prava

Žene i djevojčice Romkinje suočavaju se s višestrukim i međusobno isprepletenim oblicima diskriminacije na temelju spola, etničke pripadnosti i socioekonomskog statusa, što stvara dodatne prepreke u pristupu obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju i sudjelovanju u donošenju odluka.

U pojedinim romskim zajednicama rani brakovi imaju ozbiljne posljedice za djevojčice i dječake, stvaraju pritisak da prerano preuzmu uloge odraslih, sužavaju njihove obrazovne i ekonomske mogućnosti te utječu i na njihovu tjelesnu autonomiju.

Romi se i dalje suočavaju s preprekama u ostvarivanju građanskih i političkih prava, uključujući izborna prava, zbog svog ustavnog statusa ''Ostali''.

U presudi u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, Europski sud za ljudska prava utvrdio je kako ustavni i izborni okvir u Bosni i Hercegovini diskriminira Ostale, uključujući Rome, u ostvarivanju njihovih izbornih prava.

Neprovođenje ove presude, kao i kasnijih odluka u sličnim predmetima, dodatno naglašava potrebu za dugoočekivanim reformama kroz inkluzivne konzultacije s civilnim društvom, uključujući i Rome i Romkinje.

Potencijalna apatridija dodatno otežava ostvarivanje osnovnih građanskih i političkih prava.

Uz napomenu kako je ostvaren napredak, zahvaljujući potpori međunarodnih partnera i civilnog društva, te kako je većini poznatih ranjivih osoba pružena pomoć kako bi potvrdile svoj pravni identitet, neki Romi i Romkinje i dalje ostaju u riziku, između ostalog i zbog nedostajuće ili nepotpune dokumentacije za djecu rođenu u inozemstvu čiji su roditelji iz Bosne i Hercegovine.

Veća inkluzija Roma i Romkinja zahtijeva i priznavanje povijesnog stradanja romskih zajednica, uključujući zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata i sukoba od 1992. do 1995. godine.

Nedavna istraživanja dokumentirala su masovna ubojstva, prisilne nestanke, mučenje, seksualno nasilje povezano sa sukobom i prisilno raseljavanje Roma i Romkinja, uključujući i djecu.

U pojedinim područjima romska naselja su potpuno uništena. Pravično i djelotvorno suočavanje s prošlošću u Bosni i Hercegovini zahtijeva osiguravanje odgovornosti za ove zločine nad Romima i Romkinjama, kao i istinu, reparacije i memorijalizaciju, kako bi se osiguralo da ova povijest ne bude izgubljena niti zaboravljena.

Gledajući unaprijed, i svjesni kako je pred nama još mnogo posla, pozdravljena je priprema novog Akcijskog plana za socijalnu inkluziju Roma i Romkinja za razdoblje 2026. – 2030. Ipak, istaknuta je zabrinutost jer Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo nacrt Plana.

Naglašeno je kako je važno da se ovaj proces nastavi bez daljnjeg odgađanja, uz poziv nadležnim institucijama da dostave revidiranu verziju Plana na hitno razmatranje i usvajanje.

''Unapređenje inkluzije Roma i Romkinja proizlazi iz međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine u području ljudskih prava; preporuka međunarodnih mehanizama za ljudska prava, uključujući i one u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda; obveza preuzetih kroz Agendu 2030 za održivi razvoj i načela da nitko ne smije biti izostavljen; relevantnih obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela kao država članica OESS-a, kao i Deklaracije o integraciji Roma i Romkinja usvojene 2019. u Poznanu.

Inkluzija Roma i Romkinja je također jedno od ključnih mjerila napretka Bosne i Hercegovine na putu prema članstvu u Europskoj uniji, što je izričito prepoznato u Reformskoj agendi Bosne i Hercegovine i Planu rasta Europske unije, posebno u području javnih politika koje se odnose na ljudski kapital, a koja naglašava potrebu da se ranjivosti marginaliziranih skupina, uključujući Rome i Romkinje, adresiraju kroz bolji pristup obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama'', navodi se.

U konačnici, osiguravanje pune inkluzije Roma i Romkinja od ključne je važnosti i za izgradnju pravednijeg, kohezivnijeg i otpornijeg društva za sve, zaključuje se u zajedničkom priopćenju Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini, Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini.