Predstavljena multimedijalna stranica o stradanju Roma u ratu u BiH

Prvo sveobuhvatno istraživanje o stradanju Roma tijekom rata u Bosni i Hercegovini prezentirano je danas na panel-diskusiji u Sarajevu, gdje je rečeno da ova populacija nije bila pošteđena niti jednog oblika ratnog zločina, ali da se o tome ne govori u javnosti, te da brojni zločini nikada nisu istraženi niti procesuirani.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u suradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica i Udruženjem “Kali Sara”, organizirala je “Razgovor o romskom ratnom nasljeđu – civilne žrtve rata i memorijalizacija” i predstavila multimedijalnu stranicu o stradanju Roma, nastalu uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva.

Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić rekao je da je ideja projekta bila da se izvuku najbolje prakse ove tri organizacije kako bi se predstavilo istraživanje o stradanju Roma.

“Nastala je ideja da pokušamo, svako sa svoje strane, iznjedriti poseban dokument – istraživanje romskog stradanja, o kojem se gotovo ništa ne zna. Nakon godinu rada smo shvatili da smo tek na početku”, kazao je Džidić.

Rekao je da je cilj ovog projekta da bude jedna vrsta virtualnog spomenika jer o romskom stradanju ne postoji nijedan pisani dokument.

Dervo Sejdić, predsjednik Udruženja ''Kali Sara'', u uvodnom obraćanju je kazao da se o stradanju Roma malo zna, ali da nema ni razumijevanja, niti institucionalne podrške.

''Iz godine u godinu pričam o stradanju Roma, međutim, do sada, to nije naišlo na razumijevanje domaćih agencija i institucija, da se ovom problemu pristupi na sistemski, stručan rad kako bismo istražili, mapirali, dokazali da su Romi stradali tijekom rata'', naveo je.

Amra Begić iz Memorijalnog centra Srebrenica rekla je da su istražitelji tijekom rada na projektu naišli na problem da pripadnici romske zajednice nisu željeli govoriti o onome što im se desilo tijekom rata.

''Neki od njih su previše puta pričali svoju priču a nitko ih nije čuo. Zbog toga su naši istražitelji često naišli na zid jer ljudima je vrlo teško pričati o stradanju'', kazala je Begić.

Julian Reilly, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini, rekao je da proces izgradnje mira u BiH mora biti inkluzivan i uključiti sve građane.

''Ponosni smo na to što smo uradili s našim partnerima diljem svijeta, a i ovdje na Zapadnom Balkanu. Često zaboravimo da inkluzivnost znači da moramo uključiti sve građane u sve procese'', naveo je.

Reilly je kazao da patnje Roma u periodu od 1992. do 1995. nisu u potpunosti istražene te da ovaj projekt mora biti samo početak stvarne inkluzije.

''Glasovi žrtava Roma i njihovih porodica su se jedva čuli. Sve žrtve se moraju prepoznati. Ponosni smo što je Ujedinjeno Kraljevstvo podržalo inicijativu MC-a Srebrenica, ‘Kali Sare’ i BIRN-a BiH, da se ova nepravda bar malo ispravi'', kazao je.

Tijekom panel-diskusije, Dervo Sejdić je rekao da dio Roma koji su preživjeli ratne zločine, danas živi pored ljudi koji su ih zlostavljali, silovali, pljačkali...

''Razumijem taj strah da sve to što znaju, zadržavaju za sebe. Ali ako želimo da budemo uključeni u tranzicijsku pravdu, onda moramo dati dobar ulog u toj priči”, kazao je Sejdić.

Cilj projekta, kako je rekao, bio je da se institucionalno prizna zločin nad Romima i da Romi budu dio tranzicijske pravde. Kazao je da se Romi uglavnom nisu vratili nakon rata u mjesta iz kojih su protjerani te da to pokazuje odnos države prema romskoj zajednici.

''Trideset godina poslije rata otvorili smo ovu temu i nailazimo na strah, nepovjerenje u institucije, u sudske procese koji traju bezgranično dugo, i onda i žrtva, svjedok, postaje i sama dvostruka žrtva i od sadašnjeg sistema'', rekao je Sejdić.

Jedan od istraživača na projektu Omer Gabela, govoreći o nalazima istraživanja, kazao je da podaci o stradanju Roma variraju.

''Po popisu, imamo osam hiljada i nešto Roma 1991. godine, ali znamo da je taj broj i bio veći. Kroz ovaj naš projekt došli smo do određenog broja procesuiranih predmeta. Neki su našli sudski epilog, neki i ne”, rekao je Gabela i naveo da će o tome biti više govora na prezentaciji izvještaja 24. lipanj u Memorijalnom centru Srebrenica.

Tijekom rada na projektu, naveo je Gabela, istraživači su se susretali s mnogim izazovima. Kao najveći izazov, vidi raseljenost Roma širom BiH, Europe i Amerike.

''Drugi problem je da se osobe romske nacionalnosti ne izjašnjavaju kao takve. Došli smo u Srebrenicu do jedne osobe koja kaže da je ‘bijeli Cigan’, ali se izjašnjava kao Bošnjak'', kazao je Gabela.

Zijo Ribić, koji je kao osmogodišnjak preživio strijeljanje, rekao je da je 2006. prvi put progovorio o onome što je preživio tijekom rata, a svoju priču priča širom svijeta, ali da u BiH javnost nema velikog interesa.

''Mislim da Romi u BiH se više bave drugim problemima. Rijetko tko spominje stradanje Roma, ubojstva i tako dalje. Čitav svijet zna što se desilo u BiH i priča se o tri naroda, ali ima i ostalih, koji se ne spominju. Romi su kroz historiju najviše stradali, a nikad nisu počeli nijedan rat niti počinili zločin'', kazao je.

Detektorova emisija o Ziji Ribiću prikazana je na današnjem panelu.

Profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu Damir Banović rekao je da se u pravnim propisima ne govori o specifičnim pravima, nego o ljudskim pravima u cjelini, koja pripadaju svima, pa i Romima.

Istakao je da u BiH postoje tri zakona o civilnim žrtvama rata u kojima nije istaknuta nacionalna pripadnost, već zabrana diskriminacije žrtava po bilo kojoj osnovi.

''Ključni moment mog rada jeste sjećanje i memorijalizacija'', kazao je Banović navodeći da svi oni koji su izgubili nekog u ratu, prema zakonu, imaju pravo na obilježavanje mjesta stradanja i sjećanje.

Nema nijedne niti ploče niti obilježenog mjesta gdje su Romi stradali, rekao je Sejdić govoreći o memorijalizaciji.

''U Skočiću su Romi samoorganizirano uradili mezarje i ploču na kojoj su ispisana imena stradanja. Postoje još na nekoliko mjesta ploče, ali ne posebno za Rome'', kazao je Sejdić.

Rekao je da im je cilj obilježiti sva mjesta stradanja te i kroz digitalnu formu.

''Moj život posvetit ću ovoj tematici i tu se fokusirati da, s kolegama, prikupimo što više informacija, koje ćemo prikupiti, dokumentirati i na primjeren način memorijalizirati'', kazao je Sejdić, piše Detektor.ba.