Pismo Europi: Pomozite Bosni i Hercegovini!

Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka, Mađarska i Slovenija sastavili su neslužbeni dokument u kojem pozivaju EU da se usredotoči na BiH i pomogne zemlji da provede ključne reforme.

Šest zemalja Istočne i Južne Europe tvrdi da BiH "jedva funkcionira" i da joj treba pomoći u provođenju reformi koje bi trebale potaći kandidaturu zemlje za članstvo u EU i da ublaži tenzije u regiji.

Dokument je sastavljen pred današnji sastanak Vijeća EU za vanjske poslove, na kojem će u Bruxellesu sudjelovati ministri vanjskih poslova 27 zemalja članica EU.

U dokumentu, koji je portal Euraktiv dobio na uvid, naglašeno je da BiH mora ostati u strogom fokusu Unije i da politička pitanja u BiH zahtijevaju veću pažnju Vijeća EU za vanjske poslove i Europskog vijeća.

Portal navodi da je BiH i dalje "talac etničkih tenzija između pravoslavnih Srba, Hrvata katolika i muslimanskih Bošnjaka", više od 25 godina nakon što je Daytonskim sporazumom 1995. godine završen najkrvaviji sukob u Europi još od Drugog svjetskog rata, te da "nezgrapna vlast jedva funkcionira" u zemlji.

U tekstu piše da vlasti u BiH sporo provode demokratske i ekonomske reforme, te da je zemlja vrlo malo napredovala na putu članstva u EU.

Koristeći pažljiv diplomatski jezik, diplomati u dokumentu navode da su pred BiH i dalje veliki izazovi na putu ka demokratskoj zrelosti i "pune funkcionalnosti kao države".

Neimenovani diplomata EU upoznat s pitanjem rekao je da je svrha dokumenta da se BiH stavi u fokus Unije i da se potakne podrška država članica u provođenju ključnih reformi koje bi trebale biti završene ove godine, uključujući izborni zakon.

Glavni pokretač inicijative je Hrvatska, članica EU od 2013. godine.

U dokumentu se dodaje da EU ne treba da štedi trud da pomogne da BiH postane službeni kandidat za članstvo, ali se i strogo insistira na napredovanju u svim područjima od interesa, kao i na tome da se ne spušta ljestvica i postigne odgovarajuća ravnoteža između uvjetovanja i poticaja.

Iz EU ističu da stagnirajuća ekonomija, kao i podijeljen politički reljef i nedostatak povjerenja, dovode do zastoja u funkcioniranju institucija u BiH.

Na sve navedeno nadovezuje se i ilegalna migracija ljudi iz Afrike i s Bliskog istoka, koji koriste balkansku rutu kako bi došli do Zapadne Europe, kao i humanitarna kriza u zapadnom dijelu BiH, gdje je u improvizirane kampove smješteno nekoliko stotina migranata.