Devet članica EU se zalaže za BiH

Šefa diplomacije Europske unije Josepa Borrella devet članica Unije pozvalo je da na sastanku ministara vanjskih poslova u travnju vodi stratešku raspravu o zemljama Zapadnog Balkana i njihovim perspektivama, navodi se u pismu u koje je imao uvid portal EURACTIV.

''Vjerujemo da je krajnje vrijeme za strateški pogled na Zapadni Balkan'', napisali su ministri vanjskih poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije.

U pismu Borrellu od 5. ožujka ministri tvrde da se „mnogo toga promijenilo“ od posljednje rasprave o proširenju u kolovozu 2019, posebno da je „došlo do dinamičnog unutarnjeg političkog razvoja u zemljama regije''.

Učinilo se, kako se navodi, da je proces proširenja EU dobio novi zamah u proljeće 2020, kada su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo ministara EU da počnu pregovore o pristupanju kasnije te godine.

Kamen spoticanja

Međutim, proces je naišao na još jedan „kamen spoticanja“ kada je Bugarska u jesen blokirala Sjevernu Makedoniju zbog neslaganja oko povijesti i jezika.

Bugarski veto naštetio je i Albaniji jer članice EU na pristupanje Skoplja i Tirane gledaju „u paketu“.

Nedostatak konkretnog napretka „ide na ruku“ zapadnoeuropskim zemljama, posebno Francuskoj, čije je javno mnijenje postalo skeptično prema proširenju EU, posebno u svjetlu predstojećeg predsjedavanja EU Francuske u prvoj polovini 2022.

Iako je EU najveći donator i trgovinski partner Zapadnog Balkana, napori da se regija približi EU su zaustavljeni zbog reformi zahtijevanih od Unije i nespremnosti država regije da ih provedu.

''Pandemija je naglasila postojeće trendove, uključujući geopolitičke implikacije. Drugi akteri su spremni da uđu u regionalne poslove, često na našu štetu'', napisali su ministri u vezi sa zakašnjelim i veoma kritiziranim postupanjem EU u regiiji u različitim fazama zdravstvene krize zbog COVID-19.

''Dok EU mobilira velike sume za podršku regiji, drugi akteri mnogo efikasnije predstavljaju svoju pomoć i tako potkopavaju našu pouzdanost, kredibilitet i percepciju naše solidarnosti'', navelo je u pismu devetoro potpisnika.

Najvažniji partner

Hrvatski šef diplomacije je u posebnom priopćenju za EURACTIV naveo da je „sveobuhvatan pristup regiji značajan za kredibilitet EU kao najvažnijeg partnera“ Zapadnog Balkana. Posebno je istaknuo potrebu da se „pomogne Bosni i Hercegovini radi poboljšanja njenog funkcioniranja i stabilnosti“.

Kritičari već dugo ukazuju da je kineska „diplomacija maski i cjepiva“ imala za cilj zbližavanje sa Zapadnim Balkanom u vrijeme kada je suradnja Brisela i Washingtona bila slaba.

''Kao EU na regiju trebamo gledati ne samo u svjetlu proširenja, već i vanjske politike'', istaknuli su ministri i dodali da Unija treba da razmotri „kako da odgovori na unutarnja događanja i veći angažman trećih aktera“.

Na značaj proaktivne politike EU u regiji ukazao je i jedan diplomata dobro upoznat s pitanjima proširenja.

''Zemlje Zapadnog Balkana su u različitim fazama eurointegracija, ali je poenta da im se dozvoli da napreduju, da otvore pregovore. Svi znamo da će to biti dug i krivudav put, ali moramo da ih uključimo u proces'', rekao je za EURACTIV taj diplomata.

„Ako ne poguramo tu agendu, dozvolit ćemo drugim igračima da imaju politički i ekonomski utjecaj u regiji, a to svakako nije u interesu EU“, upozorio je.

Angažman SAD-a

Ministri vanjskih poslova EU također su naveli da se SAD pod (predsjednikom Josephom) Bidenom „spremaju da se ponovo angažiraju u regiji'' i ukazali da rad sa VWashingtonom kao ključnim partnerom Brisela „zahtjeva zajednički stav“.

Za vrijeme prethodne, Trumpove administracije, Kosovo i Srbija su se dogovorili o sporazumu za normalizaciju ekonomskih odnosa bez značajnog sudjelovanja EU.

Dužnosnici u Bruxellesu sada se nadaju da će transatlantsko „resetiranje“ također pomoći oživljavanju dijaloga Beograda i Prištine uz posredovanje EU, što je preduvjet za njihovo napredovanje na putu ka Uniji.

Predsjednik SAD-a i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen dogovorili su se u telefonskom razgovoru prošle sedmice da će Zapadni Balkan, uz Kinu, Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, biti regija gdje će raditi u koordinaciji.

EURACTIV piše i da Poljska, koja tradicionalno snažno podržava aktivnu politiku proširenja, nije među potpisnicima pisma Borrellu.

Međutim, jedan poljski diplomata je rekao za briselski portal da je „uobičajena praksa da članice EU predstave svoja očekivanja u različitim formatima“.

„Poljska podržava politiku proširenja EU. Proces proširenja je važno oruđe za unaprjeđenje sigurnosti na Zapadnom Balkanu, što znači i sigurnosti u Europi. Zato podržavamo argumente iz pisma koje je inicirala Slovačka“, dodao je poljski diplomata.