''Paket proširenja EU dokaz nerada vlasti u BiH''

Europska komisija je u sklopu Paketa proširenja ocijenila da Bosna i Hercegovina nije ostvarila nikakav napredak u skoro svim oblastima političkih kriterija, s posebnim naglaskom na neispunjenje 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije objavljenog u svibnju 2019. godine, priopćeno je iz Inicijative za monitoring europskih integracija BiH.

''U oblasti demokratskog funkcioniranja institucija konstatirano je da nisu poduzeti nikakvi koraci za implementaciju preporuka OSCE-a i GRECO komiteta u pogledu transparentnosti i integriteta izbornog procesa, implementacije izbornih rezultata, ali i transparentnog finansiranja političkih stranaka. Nije ostvaren nikakav napredak u vezi sa usvajanjem Nacionalnog programa za usvajanje acquis-a, mehanizam koordinacije je ostao nefunkcionalan, a izvršna vlast ni dvije godine nakon održanih Općih izbora nije formirana na razini Federacije BiH i u dva kantona. Kada je u pitanju osiguranje poticajnog okruženja za civilno društvo, posebno poštujući standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja, ocjena Europske komisije je da nije zabilježen nikakav napredak'', istaknuto je.

Pročitajte još

Novalić odgovorio glumcu: Nisam znao da nas veliki gledaju

Najgore stanje je, podsjećaju, zabilježeno u oblasti vladavine prava. BiH je, navode, propustila poduzeti bilo kakve korake na osnovu Ekspertskog izvještaja o vladavini prava (tzv. Priebe izvještaj), zabilježen je otpor za reforme unutar samog pravosuđa i od strane političkih aktera. Poziva se na usvajanje novog Zakona o VSTV-u u skladu sa evropskim standardima, te nove Strategije reforme sektora pravde. Nije riješeno pitanje sukoba interesa, zaštite prijavitelja korupcije, niti je usvojen novi Zakon o javnim nabavkama. Posebno se ističu kritike na rad i funkcioniranje VSTV-a, uključujući pitanja nezavisnosti, efikasnosti, integriteta, disciplinskih procedura, te imenovanja sudaca i tužitelja, istaknuto je. 

''Kada su u pitanju ljudska prava i slobode, zabilježeno je neizvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava sa posebnim naglaskom na grupu predmeta Sejdić-Finci, nastavak prakse „dvije škole pod jednim krovom“, utvrđeno je da BiH još uvijek nema državnu Strategiju za ljudska prava, Strategiju tranzicijske pravde, niti Antidiskriminaciojsku strategiju. Ocjena je da nema napretka ni u osiguranju slobode izražavanja i zaštite medija i novinara, nema transparentnog vlasništva nad medijima. Zabilježene su manjkovosti u zaštiti skoro svih marginaliziranih grupa, nedostatak zakonskih ili strateških dokumenata za njihovu zaštitu ili nedostatak implementacije istih, gdje je posebna pažnja posvećena pravima migranata u okolnostima migrantske krize'', istaknuto je. 

Imajući u vidu nalaze i ocjene o stanju i razini implementacije ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, bilo kakve najave predstavnika vlasti u BiH o dodjeljivanju kandidatskog statusa u 2021. godini ostaju nerealne, poručeno je.

''Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH poziva političke aktere na formiranje vlasti na svim nivoima bez odlaganja kao preduslova implementacije brojnih prioriteta iz Mišljenja, te usvajanje realnog, potpunog i adekvatnog državnog Akcionog plana za implementaciju prioriteta iz Mišljenja Europske komisije'', istaknuto je.