U istraživanju objavljenom sredinom srpnja otkrivaju se do sada nepoznati detalji o kampovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji, u kojima su ruski instruktori obučavali Moldavce za izazivanje nereda pred predsjedničke izbore u toj zemlji.
Većina institucija u BiH nije ponudila konkretne odgovore kako je došlo do takvog sigurnosnog propusta, a iz Komisije za sigurnost Parlamentarne skupštine BiH poručili su da je prije svega važno održati stabilnost, te da Tužiteljstvo BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH moraju pravodobno djelovati.
''Postojanje ili barem sumnja u djelovanje kampova ili sličnih objekata, gdje bi se odvijale aktivnosti povezane s kriminalom, radikalizacijom ili terorizmom, ne može se olako shvatiti'', rekao je u pisanom odgovoru za Detektor Kemal Ademović, predsjednik Komisije.
Miroslav Sazdovski, analitičar Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Finskoj, ocijenio je da Zapadni Balkan i crnomorska regija nisu periferna pitanja, već bitne komponente europske sigurnosne arhitekture.
''Zaštita ovih prostora od hibridnog uplitanja nije samo pitanje regionalne otpornosti, već i kontinentalne stabilnosti'', naveo je u pisanom odgovoru za Detektor.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić, koji je i ranije tvrdio da kampovi u BiH ne postoje, ponovio je svoj stav i nakon objave istraživanja te kazao da je riječ o hibridnoj operaciji. Sličan stav iznijela je i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, koja je priču o kampovima nazvala ''sramotnim izjavama pojedinih sarajevskih političara''.
Ali istraživanje Detektora o treninzima koje su vodili ruski instruktori pokazalo je, kroz izjave svjedoka, da su oni postojali te da se u Moldaviji vodi sudski proces u kojem sudjeluju i osobe koje su priznale sudjelovanje u kampovima.
Kemal Ademović podsjetio je na posljednje izmjene Kaznenog zakona BiH u dijelu suzbijanja aktivnosti organiziranja, financiranja, obuke i drugih prijetnji nacionalnoj sigurnosti. Dodao je da bi bilo kakvo umanjivanje značaja takvih aktivnosti moglo imati dugoročne posljedice na sigurnost i međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.
Naveo je da će Komisija za sigurnost zahtijevati izvještaje i istragu.
''Očekujemo da nadležne institucije što prije poduzmu konkretne korake, da se svi relevantni podaci objedine i analiziraju, te da se donesu odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom. Sigurnost Bosne i Hercegovine mora ostati prioritet svih nas, a transparentnost i odgovornost osnovni su stupovi na kojima se ta sigurnost gradi'', rekao je Ademović.
Miroslav Sazdovski iz Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji ocijenio je da su Zapadni Balkan i regija Crnog mora, posebno Moldavija, odavno označeni kao područja za ruske hibridne operacije.
Ova međunarodna organizacija, u čijem radu sudjeluje 36 država članica EU i NATO-a, prati i ukazuje na hibridne prijetnje.
''Nedavni izvještaji i diplomatske izjave ponovno potvrđuju da te regije (Zapadnog Balkana i Crnog mora) nisu samo pasivne mete, već i aktivne platforme koje se koriste za regrutiranje, obuku i izvoz destabilizirajućih hibridnih taktika'', objasnio je Sazdovski.
Naveo je i da se BiH obvezala uskladiti s vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, te suočiti s političkim otporima unutar države.
Izručenje ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija, uhićenog u BiH po osnovi poljske Interpolove tjeralice, navodi se u odgovoru, pokazuje da BiH ima sposobnost djelovanja.
Bezrukavyi je uhićen u Bosanskoj Krupi krajem 2024. godine i nekoliko mjeseci kasnije izručen Poljskoj, gdje mu se, zajedno s grupom drugih, sudi za pokušaje sabotaža diljem Europe i SAD-a. Kako sumnjaju europske sigurnosne agencije, iza svega stoji ruska služba.
Postavite pitanje ChatGPT-u
