Državne pravosudne institucije trebale bi procesuirati one koji kriju lokacije masovnih grobnica, a u potrazi za preostalim posmrtnim ostacima neophodna je nabava tehnoloških pomagala, zaključeno je tijekom okruglog stola s obiteljima žrtava koji je Institut za nestale osobe BiH organizirao u Bihaću.
Okruglom stolu u Bihaću prisustvovale su obitelji nestalih osoba, predstavnici Instituta za nestale osobe BiH, Tužiteljstva BiH, Tužiteljstva Unsko-sanske županije, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) te predstavnici Grada.
Saliha Đuderija, članica Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, predstavila je aktivnosti Instituta u proteklom razdoblju te mjere koje se poduzimaju radi unapređenja rada na pronalasku nestalih osoba. Istaknula je kako je, unatoč izazovima, proces potrage i identifikacije žrtava kontinuiran.
"U posljednjih pet godina identificirani su posmrtni ostaci 741 nestale osobe. Od ovog broja, u 243 slučaja riječ je o novim identitetima, dok se 489 slučajeva odnosi na žrtve koje su ranije bile identificirane", istaknula je Đuderija.
Obitelji nestalih osoba zatražile su učinkovitije i intenzivnije djelovanje svih nadležnih tijela uključenih u proces traženja nestalih osoba.
Midheta Kaloper, predsjedateljica Savjetodavnog odbora, istaknula je, iznoseći zaključke, kako je jasno kako je od presudne važnosti unapređenje kapaciteta Instituta za nestale osobe – kako kadrovskih, tako i u smislu opremljenosti suvremenim tehnologijama koje mogu pomoći u procesu traganja.
"Istovremeno, sredstva koja se nalaze na podračunu Instituta, a predviđena su za plaćanje informacija o lokacijama grobnica, moraju postati operativna i potrebno je učiniti sve kako bi što prije bila stavljena na raspolaganje", kazala je Kaloper.
Nakon diskusije izneseni su prijedlozi koji se odnose na unapređenje procesa traženja nestalih. Prvenstveno se to odnosi na hitno pokretanje postupka izmjene Pravilnika o korištenju novčanih sredstava Instituta za nestale osobe BiH, kako bi se omogućila isplata za informacije o lokacijama grobnica.
Istaknuto je kako je potrebna nabava suvremenih tehnoloških pomagala, aktivnije uključivanje lokalnih policijskih agencija u proces potrage te jačanje analitičkih kapaciteta, osobito obuka zaposlenika za rad s dokumentacijom dostupnom nakon otvaranja arhiva Haaškog tribunala, kao i omogućavanje pristupa vojnim arhivima.
Zaključeno je kako se mora nastaviti insistirati da Sud BiH i Tužiteljstvo BiH primjenjuju Kazneni zakon prema kojem je skrivanje informacija o lokacijama grobnica kažnjivo zatvorskom kaznom prenosi Detektor.
Sudionici okruglog stola posebno su naglasili kako su međuinstitucionalna suradnja, razmjena podataka i jačanje operativnih kapaciteta ključ za postizanje boljih rezultata u procesu traženja nestalih osoba, kao i za vraćanje dostojanstva obiteljima koje već tri desetljeća tragaju za istinom.
