Bujanje rijeka ponovno je izazvalo prekide puteva i štetu na infrastrukturi, a stanovnici upozoravaju kako, unatoč dodijeljenim milijunima, ključni radovi i zaštita nisu urađeni na vrijeme. Institucije tvrde kako je dio projekata u tijeku, ali stručnjaci vide propuste, nedostatak praćenja vodostaja i izostanak sustavnih rješenja.
Zbog padalina diljem Bosne i Hercegovine došlo je do bujanja pojedinih rijeka u Fojnici, Bugojnu, Konjicu i drugim mjestima u BiH.
Robert Oroz, stanovnik mjesta Luke u Fojnici, rekao je za Detektor kako su radovi bili intenzivirani, ali je nakon nekog vremena nastupilo veliko zatišje.
"Po mom skromnom mišljenju, sve je počelo dosta kasno. Sada je sezona kiša i snjegova, pa malo rade, malo ne rade zbog vremenskih prilika. Mislim kako je pravo vrijeme kada je sve trebalo raditi – propušteno. Cijelo ljeto se radilo na nekakvim "šminkama". Urađeno je, moram reći, dosta seoskih puteva, asfaltirano je“, rekao je Oroz.
Dodao je kako je tijekom jučerašnjih padalina došlo do prekida jednog puta jer se pored njega nalazi potok čije korito nije očišćeno.
"Više se radi na stvarima koje se vide i koje su kao šminka, a ne radi se, po mom mišljenju, na ključnim problemima – uzvodno iznad sela, gdje nastaju problemi. Tamo se ništa ne radi“, dodao je.
Pojašnjava kako se na lokalitetu Radave, koji pripada Općini Kreševo, nalazi mala hidrocentrala i kamenolom, što smatra najvećim problemom za Fojnicu, jer se šuma krči, a sav materijal odlazi u korito rijeke, što uzrokuje poplave.
"Poplava u Dreževicama dogodila se jer korito Nevre nije odgovarajuće očišćeno. Očišćeno je u selu, ali nije iznad sela. Kada je pala malo jača kiša, sav materijal koji je bio oko korita donijelo je u selo. To je problem“, rekao je.
U selu Luke stabla koja su bila uz korito rijeke su posječena, korijenje je izvađeno, a napravljeni su pješčani nasipi koje voda nosi.
"Ti nasipi ništa ne štite. Čim dođe veća voda – sve ode. Ne znam tko je to naložio, ne znam kako je to rađeno, ali to je bila jedna velika glupost, koju ne znam kako sada riješiti. Sredstava je bilo jako puno, ali ništa nije posloženo. Neke stvari su rađene pet puta, a neke nisu ni taknute“, rekao je.
Detektor je ranije pisao kako su milijuni maraka uplaćeni na donatorske račune općina i kantona za pomoć poplavljenim područjima, gdje su u listopadu deseci stanovnika ostali bez kuća i svojih najmilijih, ali općine su oklijevale podijeliti podatke o tome kako se novac troši. Detektor je tjednima prikupljao podatke o doniranom i potrošenom novcu, koji su pokazali kako, tri mjeseca nakon poplava, sredstva sporo stižu do građana.
Prije dva mjeseca u Vladi Federacije potpisani su ugovori s općinama i gradovima pogođenim poplavama u listopadu prošle godine. Iznos od 50 milijuna KM izdvojen je iz proračuna Federacije za 2025. godinu. Za Općinu Fojnica, kako je tada navedeno, dodijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 10.690.000 KM.
"Od ovog iznosa 6.750.000 KM dodjeljuje se u svrhu saniranja posljedica materijalne štete nastale na materijalnim dobrima pravnih osoba i građana, stambenim i ostalim objektima, te realizacije projekata putne i komunalne infrastrukture“, navedeno je u priopćenju Vlade Federacije. Sredstva u iznosu od 2.940.000 KM namijenjena su za saniranje posljedica materijalne štete i otežanog poslovanja privatnih gospodarskih subjekata.
Za rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju prometne infrastrukture koja je kategorizirana kao magistralna ili regionalna, a realizira se u suradnji s upraviteljem regionalnih cesta u SBK, dodijeljeno je 1.000.000 KM.
Načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura rekao je za Detektor kako je najveća šteta tijekom jučerašnjih padalina nastala u mjesnoj zajednici Pločari. Most koji povezuje Stare Pločare s Pločarima je uništen, a 15 domaćinstava odsječeno, te se radi na uspostavi prometne komunikacije.
"Nije došlo do ugrožavanja kuća, što je najbitnije“, rekao je Klisura.
Potvrdio je kako je Općina Fojnica dobila dio sredstava za sanaciju štete te naveo kako se nakon prošlogodišnjih poplava radilo na širenju i produbljivanju riječnih korita, što je, kako smatra, doprinijelo sada izbjeći teže posljedica.
Navodi kako je sve provedeno putem tendera i javnih poziva, kako su odabrani izvođači, te se na terenu može vidjeti izgradnja potpornih zidova.
"Radilo se zaista na terenu, onoliko koliko smo uspjeli, s obzirom kako procedure za izbor izvođača i javne pozive dugo traju. Ali uspjeli smo završiti dosta toga kada je infrastruktura u pitanju. U poplavljenom području, mislim kako je najviše posla urađeno kada je riječ o asfaltiranju i osiguravanju prometne komunikacije. Ta sredstva i jesu planirana za uređenje riječnih korita i putne infrastrukture. Vidjeli smo gdje sada postoji potreba za produbljivanjem korita, čišćenjem, uređenjem ili izgradnjom potpornih zidova“, pojašnjava Klisura.
Građani u drugim mjestima u BiH također iskazuju nezadovoljstvo putem društvenih mreža.
Na Facebook grupi "Buturović-Polje“ podijeljena je fotografija na kojoj se vidi kako je promet prema gornjem dijelu doline Neretvice ponovno bio u prekidu, te kako je nova trasa regionalnog puta, na potezu od Košpine Luke do Srijanskog (Džanića) mosta, oštećena na više mjesta, zbog čega je promet ponovno onemogućen.
"Treba li uopće naglašavati da na ovom potezu, više od godinu dana nakon poplava iz listopada 2024. godine, nije izgrađen nijedan potporni zid niti postavljen ijedan gabion“, navedeno je u objavi.
Gradu Konjicu je ugovorom Vlada Federacije dodijelila ukupno 13.900.000 KM. Za saniranje posljedica materijalne štete nastale na materijalnim dobrima pravnih osoba i građana, stambenim i ostalim objektima, te realizaciju projekata putne i komunalne infrastrukture planirano je 8.850.000 KM.
"Iznos od 3.000.000 KM namijenjen je za rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju prometne infrastrukture koja je kategorizirana kao magistralna ili regionalna i realizira se u suradnji s upraviteljem regionalnih cesta u HNŽ. Za saniranje posljedica materijalne štete i otežanog poslovanja privatnih gospodarskih subjekata dodijeljeno je 2.050.000 KM“, navedeno je.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić nije odgovarao na pozive i upite Detektora.
Anes Podić iz Udruge "Eko akcija“ rekao je kako nedostaju ključna mjerenja. U Hercegovini, na području koje pokriva Agencija za vodno područje sliva Jadranskog mora, kako kaže, ne postoji nijedna stanica za mjerenje visine vodostaja sjeverno od Mostara.
"Na ovim stanicama gdje smo posljednjih godina imali velike bujične poplave, mi zapravo ne znamo koliki je njihov intenzitet“, rekao je.
Dodaje kako smo svjesni klimatskih promjena, ali moramo se prilagoditi.
"Nije dovoljno cestu, kada je uništena, ponovno izgraditi onako kako je bila. Morate dobro razmisliti što je točno potrebno napraviti kako se slična stvar ne bi ponovila. Međutim, mi očito te lekcije ne učimo“, pojašnjava Podić.
Navodi kako razvijene zemlje imaju razrađene sustave ranog upozoravanja, dok u BiH takav sustav ne postoji. U pojedinim kantonima u BiH ne postoji zakon o šumama, dodaje.
"Imate dio zemlje gdje je svaka sječa ilegalna, gdje policija i tužiteljstva to nijemo promatraju, a šuma se stalno krči. Tamo gdje zakon postoji, i dalje ima itekako ilegalne sječe. Na šumi se itekako dobro zarađuje“, rekao je.
