Ne postoji niti jedan razlog za optimizam

''Danas teško da postoji ijedan razlog za optimizam kada je u pitanju napredak BiH na putu ka EU'', izjavio je za European Western Balkans izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Christian Dan Preda.

Podsjetio je kako je prije malo više od godinu, 20. rujna 2016., Vijeće Europske unije prihvatilo aplikaciju Bosne i Hercegovine za članstvo u EU te je proslijedila Europskoj komisiji na razmatranje.

Očajna potreba za reformama

''Bio je to period optimizma. Odluka je potakla brojne pozitivne korake od strane vlasti. Činilo se da se država, nakon duže pauze koja je okončana 'novim pristupom EU' iz prosinca 2014. godine, vratila na put prema EU'', naveo je Preda i dodao kako ''nikakav ozbiljniji napredak nije ostvaren u borbi protiv korupcije koja razara zemlju''.

Kaže kako vladavina zakona ostaje problematična, te da su pravosudni sustav, kao i javna uprava, ''u očajnoj potrebi za reformama''.

''Provođenje reformi sadržanih u Reformskoj agendi, koje su usuglašene od svih političkih snaga u državi, a koje predstavljaju ključ novog pristupa Europske unije, bolno je sporo. To nije nikakva tajna, pogotovo ne građanima Bosne i Hercegovine koji sve više odlaze. Prema podacima Svjetske banke, ljudi iz BiH koji žive u inozemstvu predstavljaju 44,5 posto ukupnog stanovništva BiH, što državu stavlja na 16. mjesto po broju iseljenika u svijetu'', naveo je.

Kaže kako je, kada su u pitanju odgovori na upitnik Europske komisije - što je posao koji je trebao biti urađen bez problema, a koji bi BiH omogućio stjecanje kandidatskog statusa do kraja ove godine - rok koji su vlasti BiH same odredile prekoračen.

Srušen rekor predizborne kampanje

''Stalno se postavljaju novi rokovi, zatim se pomjeraju, sve uz dodatne komplikacije s prilično sramotnim problemom s prevodom. Prema posljednjim informacijama, odgovori bi trebali biti poslani Europskoj komisiji do kraja godine, što predstavlja znatno kašnjenje kada se u obzir uzmu prethodne ambicije države za dobivanje kandidatskog statusa, te će svakako utjecati na kredibilitet BiH kao potencijalnog kandidata'', navodi Preda.

Dodao je kako je, iako će opći izbori biti održani tek u listopadu 2018. godine, predizborna kampanja neslužbno počela još od ožujka ove godine.

''To je više od 18 mjeseci ranije, što je rekord čak i po lokalnim standardima. Po tko zna koji put sve biva politizirano i za sve postoji rizik da bude blokirano. Tenzije i podjele, često duž etničkih linija, još jednom su postale pravilo političke igre u BiH. Koalicija na državnoj razini opstaje na tankim nogama, što gotovo onemogućava dogovor oko najvažnijih reformi. Isto se odnosi i na Federaciju BiH, dok su u drugom entitetu tenzije između opozicije i sve autoritativnijeg vladajućeg SNSD-a dosegle najvišu razinu, potiskujući u drugi plan pogoršano ekonomsko i socijalno stanje'', naveo je Preda.

Kao ilustrativan primjer loše situacije u BiH kada je u pitanju integracija u EU naveo je  zastoj oko usvajanja poslovnika o radu zajedničkog parlamentarnog tijela BiH i EU koji je trebao biti usvojen prije dvije godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Stare navike teško umiru

''BiH je danas jedina država na putu ka EU koja nema ovaj mehanizam poboljšane parlamentarne suradnje, i to zbog insistiranja predstavnika BiH da se etničko glasovanje uvede u Europski parlament. Prije nekoliko tjedana, Parlamentarna skupština BiH odbila je kompromisno rješenje koje je predložio Bruxelles. Nažalost, radije nego da rade na poboljšanju suradnje s izabranim predstavnicima u EU, diskusije u Sarajevu su se vodile uglavnom oko zaštite interesa pojedinačnih zajednica u BiH'', kaže Preda navodeći kako ''stare navike teško umiru, pogotovo u politici''.

''Složeno pollitičko uređenje države, kao i teška prošlost i bolno naslijeđe konflikta zasigurno postavljaju dugotrajne izazove pred BiH. Međutim, za mene, cjelokupna situacija koja preovladava u BiH, a posebno ona koja se tiče statusa njezine integracije u EU, posljedica je, na prvom mjestu, političke odgovornosti izabranih predstavnika, kao i političara uopće. Dolazi vrijeme kada potraga za kratkoročnom političkom dobiti više ne može biti prihvatljivo, niti opravdano za građane koji očekuju konkretna rješenje za stvarne probleme s kojima se suočavaju. Dolazi vrijeme kada će igra upiranja prstom morati prestati, kao i unutarnji politički sukobi koji u BiH predstavljaju zamjenu za viziju budućnosti. Vrijeme je da političari u BiH preuzmu svoje uloge, i preuzmu odgovornost za proces europske integracije. Suradnja na putu prema  zajedničkom cilju, a ne blokiranje, predstavlja odgovoran način rada. Često se može čuti, od analitičara ali i političara, kako problem predstavlja nedostatak zajedničke vizije budućnosti svih zajednica i građana BiH. Kladio bih se u suprotno. Takva vizija postoji, a to je želja da se postane članicom EU, što nitko ozbiljan u državi ne poriče. Potrebno je samo ozbiljno i odgovorno raditi na ostvarenju te vizije. Stavite Europu na prvo mjesto! U suprotnom, ništa dobro se neće dogoditi za BiH u doglednoj budućnosti'', rekao je Preda.