NATO uvodi novi program reformi za BiH

Nakon što su čelnici 30 zemalja članica NATO-a usvojili deklaraciju koja u jednom dijelu poziva političke čelnike Bosne i Hercegovine da konstruktivno surađuju u smislu euroatlantskih integracija, postavlja se pitanje što rade naše vlasti na tom polju? U travnju je usvojen nacrt Programa reformi za ovu godinu, a pri tome nismo obavili ni sve zadatke iz prošlogodišnjeg plana.

Nacrt prijedloga programa reformi za 2021. godinu, za razliku od prethodnih, dostupan je javnosti. U njemu se nalazi pet bitnih zadataka za BiH. U planu se ocjenjuje koliko je BiH zapravo blizu NATO savezu, ali i koje još aktivnosti u budućnosti treba poduzeti. Nacrt prijedloga Plana reformi uskoro će se naći i pred Vijećem ministara BiH. U Komisiji za suradnju s NATO-om poručuju da je na summitu bilo riječi i o radu alijanse do 2030., ali i o odnosima sa zemljama partnerima.

“Kroz pristup ‘jedan partner jedan plan’ radit će se na takozvanom prilagođenom planu odnosa sveukupnih između NATO-a i u konkretnom slučaju BiH. To podrazumijeva i vojnu suradnju i političku suradnju, dakle i suradnju na oblasti javne diplomacije, tako da to je po mom sudu jedan jako dobar pristup jer ne nalazimo se svi u istoj fazi odnosa sa Sjevernoatlantskim savezom”, kazao je Josip Brkić, predsjednik Komisije za suradnju s NATO-om BiH

U završnom komunikeu summita spomenuta je i Bosna i Hercegovina, kao i potreba provođenja političkih, ekonomskih i ustavnih reformi. Hrvatska je uspjela u završnu deklaraciju summita NATO-a ubaciti točku o Daytonskom mirovnom sporazumu tek nakon šest dana inzistiranja. Članovi Predsjedništva BiH različito su interpretirali sadržaj prihvaćenog dokumenta.

“Jako je važna poruka Deklaracije i jasno određivanje BiH kao aspiranta, odnosno kao države koja teži ka članstvu u NATO-u, čime je NATO savez jasno poručio da priznaje status BiH definiran Programom reformi”, kazao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH

“Neki su očekivali uvrštavanje tzv. legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, ali do toga nije došlo jer bi to bilo u suprotnosti s temeljnim vrijednostima NATO saveza”, objašnjava Željko komšić, član Predsjedništva BiH.

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH kazao je: “U deklaraciji je implicitno potvrđena konstitutivnost naroda jer Daytonski mirovni sporazum, na koji se poziva NATO i Ustav Bosne i Hercegovine, kao njegov sastavni dio, sadrži upravo odredbu o konstitutivnost naroda”.

Ono što BiH čeka u idućem razdoblju jeste izvršavanje zadataka, a to će biti teško zbog neusuglašenosti domaćih političara o važnim pitanjima, kao što je izborni zakon, poručuje vojno-politički analitičar Đuro Kozar.

“NATO je tu da pomogne BiH da izađe iz ovih zastoja i da ubrza ove procese koji ne samo da su bitni s aspekta NATO-a nego i zbog Europske unije, gdje mi imamo one zadatke koje jedva da smo nešto malo izvršili”, kazao je Kozar.

U Ministarstvu obrane BiH za kažu da su unatoč pandemiji, koja je mnogo toga pauzirala i spriječila, uspjeli realizirati više od 70 posto zadataka iz Programa reformi za prošlu godinu te je napravljen i plan za ovu godinu.

Podsjetimo, Predsjedništvo je 2019. godine donijelo odluku o usvajanju dokumenta “Program reformi BiH” i njegovom podnošenju u sjedište NATO-a u Bruxellesom. Dokumentom su za institucije obrane BiH definirane 72 samostalne aktivnosti i 16 zajedničkih aktivnosti.