Može li novi zakon unaprijed spriječiti učestale povrede prava na pravično suđenje

Zastupnički dom Federalnog parlamenta usvojio je novi Prijedlog zakona o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku u Federaciji, kojim bi se trebalo smanjiti trajanje sudskih postupaka ili sankcionirati neopravdano dugo trajanje suđenja.

Prijedlog zakona o zaštiti prava na pravično suđenje usvojen je većinom glasova zastupnika. Ministar pravosuđa u Vladi Federacije Vedran Škobić pojasnio je kako bi se usvajanjem ovog zakona poboljšala učinkovitost pravosudnog sustava i skratilo vrijeme čekanja na pravdu.

"Pred Ustavnim sudom BiH u proteklih desetak godina obrađene su, rekao bih, desetine tisuća predmeta u kojima su razmatrane povrede prava na pravično suđenje i određivane naknade zbog povrede prava. Zbog toga se pristupilo izradi ovog zakona", naveo je Škobić.

Prema njegovu pojašnjenju, cilj zakona je osigurati pravo na pravično suđenje u razumnom roku te svim sudovima u Federaciji dati do znanja kako nemaju neograničeno vrijeme za vođenje postupaka. Ukoliko zakon bude usvojen i u Domu naroda Parlamenta Federacije, primjenjivat će se i na istrage tužiteljstava, čime bi se i njihovo trajanje trebalo skratiti.

Ako istraga ili suđenje traju predugo, stranke u postupku moći će podnijeti zahtjev za zaštitu sudu ili tužiteljstvu, navodi Škobić te dodaje kako bi o tim zahtjevima odlučivali predsjednici sudova, odnosno glavni tužitelji.

"Kriteriji utvrđeni zakonom prije svega su složenost predmeta u činjeničnom i pravnom smislu, aktivnost suda ili tužiteljstva, ponašanje podnositelja pravnog sredstva, značaj predmeta za podnositelja i slično", pojasnio je Škobić.

Poseban dio zakona posvećen je ponašanju stranaka u postupku. Tijekom odlučivanja o opravdanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, posebno će se provjeravati jesu li stranke koje se žale na bilo koji način pridonijele odugovlačenju postupka.

Sam postupak žalbe, prema Prijedlogu koji je utvrdila Federalna vlada, predviđa kako predsjednik suda ili glavni tužitelj u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva od postupajućih sudaca, tužitelja ili sudskih vijeća zatraže izjašnjenje. Nakon toga, suci i tužitelji imaju osam dana da odgovore na te zahtjeve i obrazlože razloge zbog kojih postupak nije okončan te koliko je vremena potrebno za njegov završetak.

"Ako predsjednik suda ili glavni tužitelj utvrdi kako je zahtjev utemeljen, rješenjem će odrediti rok u kojem se predmet mora okončati. Naravno, odredit će i primjerenu naknadu predviđenu ovim zakonom, ovisno o kriterijima", naveo je Škobić.

Ako zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku bude usvojen, fizičkim osobama isplaćivala bi se naknada u iznosu od 300 do 3.000 maraka, dok bi za pravne osobe ili posebne predmete iznosila i do 10.000 maraka. Sredstva bi bila osigurana iz proračuna Federacije, odnosno iz županijskih proračuna, ako se povreda prava utvrdi u nadležnosti županijskih sudova i tužiteljstava.

Odgađanja suđenja na različitim sudovima u BiH nisu novost, a takva praksa često dovodi do višegodišnjih postupaka i velikih troškova. Primjer je suđenje Aliji Delimustafiću i drugima, optuženima za organizirani kriminal, nezakonito knjiženje i preprodaju nekretnina te druga kaznena djela, koje u Županijskom sudu u Sarajevu traje od 2017. godine. Optužnica je pročitana tek šest godina nakon potvrđivanja, nakon promjene predsjedavajućeg suca. Do početka 2025. godine troškovi tog suđenja premašili su 1,2 milijuna maraka, o čemu je ranije izvijestio Detektor.