Mještani naselja Kuti: Mine su nam oko kuća, a za privatnika se toliko trude

''Mi pozdravljamo deminiranje, ali nas zanima zašto su oko naših kuća mine već 30 godina, a nitko ih nije uklonio, dok se ovdje ulaže ogroman napor kako bi se pomoglo privatnom poduzeću. To izgleda sumnjivo i tužno – da su sve institucije ustale protiv običnog čovjeka'', izjavio je za Bljesak.info mještanin naselja Kuti Aner Omanović ispred Eko udruge ''Kuti''.

Njegova izjava dolazi nakon što su u srijedu deminerske ekipe ponovno stigle na područje brda Zukulja, gdje se planira provođenje humanitarnog deminiranja.

Podrška deminiranju, ali sumnje u motive

Mještani naglašavaju kako nisu protiv uklanjanja minske opasnosti, ali sumnjaju u širi kontekst cijelog postupka, budući da se na tom području, prema njihovim tvrdnjama, planira otvoriti kamenolom.

''Nismo protiv deminiranja, bilo bi nam drago da se cijelo područje oko naselja očisti. Ali pitamo se zašto se sada sve radi ubrzano i pod pritiskom, dok se godinama ništa nije poduzimalo oko naših kuća'', dodaje Omanović.

Na sličan način situaciju komentira i Nevena Ćorić.

''Danas smo vidjeli ono što mi doživljavamo kao igrokaz. Nije uzeto realno stanje na terenu, nisu uračunate gužve na magistrali M17, niti činjenica da u stvarnoj nesreći treba vrijeme za imobilizaciju i oprezan transport unesrećenog. Nije isto nositi zdravog čovjeka u testnoj situaciji i ozlijeđenog deminera pod stresom'', rekla je za Bljesak.info Ćorić.

Pješački pristup i test ''zlatnog sata''

Vozila deminerskih ekipa nisu mogla proći cijelom dionicom jer je pristupni put sužen i dijelom prolazi preko privatnih parcela. Zbog toga su vozila ostavljena na udaljenosti nešto manjoj od dva kilometra, a ekipe su prema lokaciji krenule pješice.

Toga dana provjeravalo se poštuje li se takozvani ''zlatni sat'', odnosno može li se unesrećena osoba u roku od sat vremena prevesti do najbliže bolnice. Neslužbeno doznajemo kako je procijenjeno da je taj rok ispunjen.

No mještani tvrde kako takvo testiranje ne odražava realne uvjete.

Reakcija Eko udruge ''Kuti''

Eko udruga ''Kuti'' u svom je priopćenju oštro kritizirala BHMAC, navodeći kako su, unatoč činjenici da je pristup otežan i da se gotovo dva kilometra mora prelaziti pješice, pristali pokrenuti proces otvaranja projekta deminiranja.

Iz Udruge dovode u pitanje način na koji je proveden test evakuacije, pitajući jesu li uračunati svi elementi stvarne nesreće – vrijeme dolaska do unesrećenog, imobilizacija, sporije i opreznije kretanje, umor ekipe te moguće otežavajuće okolnosti poput odrona, lokvi, zmija i pojačanog prometa u nadolazećim mjesecima.

Također problematiziraju odluku da se deminiranje provodi bez stroja za dovođenje terena u tzv. nultu razinu, na čemu su, kako tvrde, ranije inzistirale Oružane snage Bosne i Hercegovine.

''Za javnost je jasno da je odgovornost na BHMAC-u'', poručuju iz Udruge, ističući kako su na dio pitanja dobili, kako navode, tek uvjeravanja da je sve u skladu s procedurama.

Širi kontekst

Na području Kuta humanitarno deminiranje izvodi tvrtka UEM d.o.o. iz Hadžića, nakon što su Oružane snage Bosne i Hercegovine ranije navele kako na tom području ne mogu provoditi deminiranje.

Dok institucije naglašavaju sigurnosne aspekte i zakonske procedure, dio mještana i dalje upozorava kako iza cijelog procesa vide povezanost s planovima za eksploataciju kamena na brdu Zukulja. 

Investitor iz tvrtke Majdan Kuti d.o.o. Mostar poručuju kako ostaju pri stavu da se deminiranje provodi isključivo u skladu sa zakonom te pod nadzorom nadležnih institucija te navode kako će, radi zaštite svojih prava i sprječavanja daljnje štete, iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme.