Milijarda eura za infrastrukturne projekte u BiH, ali…?

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH) je u rujnu 2017. godine donijelo Odluku o prihvaćanju Ugovora o osnivanju Transportne zajednice između Europske unije (EU) i strana potpisnica iz jugoistočne Europe (Republika Albanija, BiH, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Crna Gora, Republika Srbija i Kosovo). U sklopu ugovora,BiH su odobrena četiri projekta, Srbiji dva i Makedoniji jedan projekt. Ukupna vrijednost projekata je 538,8 milijuna eura.

Projekti se sufinanciranju, tako da dio novca moraju osigurati vlasti država kojima su projekti dodijeljeni. Projekti se, osim sredstvima BiH i Europske komisije, financiraju i kreditima Europske investicione banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Cilj zaključivanja ugovora je stvaranje prometne zajednice u oblasti cestovnog, željezničkog, unutrašnjeg, vodnog i pomorskog prometa te razvoj transportne mreže EU i zemalja potpisnica.

Riječ je o dionici koridora 5c, na potezu Ponirak - Vraca, odnosno Zenica -Tunel, čija je vrijednost 83,9 milijuna eura, od čega je BiH dobila grant od 15,9 milijuna eura. Druga dionica je Zenica - Gračanica s ukupnom investiciujom vrijednošću od 66,9 milijuna eura, a grant za BiH je 11,8 milijuna eura. Treća dionica je Johovac - Rudanka, čija je vrijednost 80 milijuna eura, a grant za BiH je odobren u iznosu 15,3 milijuna eura. Luka Brčko je četvrti projekt vrijednosti 10,1 milijun eura, za koji su BiH odobrena grant sredstva u iznosu 3,1 milijuna eura.

Pored 538,8 milijuna eura, koje je osigurala uopćeno govoreći EU; na summitu EU – Zapadni Balkan, održanom u Londonu, BiH je dobila dodatnih 750 milijuna eura za infrastrukturne projekte.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je sudjelovao na premijerskoj sesiji Treće investicijske konferencije o Zapadnom Balkanu u Londonu. Tijekom obraćanja Zvizdić je istaknuo je izuzetan "značaj uključenosti EBRD-a, kao jednog od najvećih institucionalnih investitora u BiH". Govoreći o prioritetima za regionalne projekte, Zvizdić je istaknuo značaj infrastrukturnih projekata i naglasio da je neophodno da se što brže realizira njihova implementacija.

Međutim, do danas još uvijek nije jasno da li je počela realizacija ugovora. Naime, potrebno je da koordinacijski odbor nadležnih institucija počne s realizacijom ugovora, ali nema informacija što se do sada uradilo. Ono što je sigurno je da smo prošle godine pristupili Transportnoj zajednici zemalja Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu transportne infrastrukture i prometa.

Da sjedište bude Beograd, jednoglasno su podržali predstavnici iz regije i članica EU-a, a među prvima predstavnici BiH.

"Da se ovo nije dogovorilo onda bi se desilo kao svojevremeno sa sjedištem Energetske zajednice 2006. koje je stavljeno je u Beč, jer se zemlje regije nisu mogle dogovoriti", potvrdila je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Dobili smo više od milijarde eura. Potpisivanjem Ugovora o osnivanju Transportne zajednice između EU i strana potpisnica iz jugoistočne Europe, osigurana su 538,8 milijuna eura, dok je summit EU u Londonu donio BiH, ponovo za infrastrukturu, 750 milijuna eura. Dakle, ukupno milijardu eura, a najviše za koridor 5c.

"Novci su naši, nismo ih izgubili. Kada će biti operativni – dinamiku prije svega određuje Europska komisija i banke. Ne vjerujem da će se dugo čekati jer se progresivno krećemo naprijed. Sve što se traži od nas radimo i vjerujem da bismo u skorije vrijeme mogli dobiti pozive u kojima će se Ministarstvo financija početi spremati za potpisivanje sporazuma", potvrdio je svojedobno ministar prometa i komunikacija BiH Ismir Jusko.