Prof. dr. sc. Marko Tokić izjavio je u emisiji Kompas RTV-a Herceg Bosne da bošnjačka politika teži uspostavi vlastitog entiteta, što mu je, kako kaže, još 2000. potvrdio i Zlatko Lagumdžija. Tokić ističe da bi Bošnjaci već odavno zagovarali treću federalnu jedinicu, kada bi mogli riješiti dva ključna pitanja: hrvatske enklave u Središnjoj Bosni i teritorijalni koridor prema Unsko-sanskoj županiji.
Tokić je naglasio da bi u slučaju ostvarenja tih uvjeta bošnjačka politika išla prema stvaranju Bošnjačke Republike. Kao odgovor na moguće razdvajanje Bošnjaka od Hrvata u Federaciji BiH, Tokić navodi kako je to izvedivo jedino ako pristanu na model tri konzumna elektroprivredna područja, gdje bi se porezi prikupljali i javna vlast formirala po teritorijalnom principu naplate električne energije.
Govoreći o aktualnim političkim odnosima, Tokić je rekao da su hrvatske enklave u Središnjoj Bosni ključni dokaz da zahtjev za Drugom Hrvatskom Republikom nije separatizam, nego politička realnost koja potvrđuje BiH kao nužnost. Dodao je da je Lagumdžija 2000. godine otvoreno zagovarao tri federalne jedinice, uz reviziju odnosa 51:49 i korekciju dijela teritorija Republike Srpske.
Tokić smatra da je američka administracija odustala od koncepta jedinstvene građanske nacije u BiH te da takvo rješenje nije provedivo. Upozorio je i na ambiciju Republike Srpske za priključenjem Srbiji, istaknuvši da je takav scenarij trenutačno nemoguć zbog međunarodnih okolnosti.
Otkrio je da dvije osobe bliske hercegbosanskim političkim krugovima održavaju komunikaciju s američkim diplomatom Maxom Primorcem, te ističe da će, ako SAD procijeni da model triju federalnih jedinica donosi stabilnost, Primorac imati ključnu ulogu u rješenjima za BiH.
Govoreći o budućem hrvatskom članu Predsjedništva, Tokić drži da HDZ neće odustati od vlastitog kandidata, ali da je moguće razmatranje nestranačkog rješenja, iako ne vidi da se o tome razgovara. Komšića naziva simbolom kraja smisla postojeće BiH, dodajući kako o eventualnoj bošnjačkoj kandidaturi odlučuje neformalni skup utjecajnih pojedinaca koji naziva sećija, čija financijska, religijska i društvena moć dominira političkim odlukama.
