BiH u procesu pristupa EU: Kriza je šansa za ubrzanje procesa

Online konferencija „BiH u procesu pristupa EU - Kriza je šansa za ubrzanje procesa“ održana je u utorak,n28.04.2020. godine s početkom u 11.00 h, putem ZOOM aplikacije, u organizaciji Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK i Federalnog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Na konferenciji su predstavljeni sustavi i programi podrške MSPa u BiH, praksa i iskustvo Nizozemske, te je analizirano u kojoj mjeri kriza predstavlja šansu za ubrzanje procesa reformi.

Sudjelovanje na konferenciji su uzeli predstavnici Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u BiH, predstavnici Delegacije Europske unije u BiH, predstavnici entitetskih i kantonalnih ministarstava, predstavnici Brčko Distrikta, obrazovnih institucija, poduzetnika, nevladinih organizacija te predstavnici medija.

Veleposlanik Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini, g. Reinout Vos, je u uvodnom obraćanju pozdravio sve prisutne, izražavajući zadovoljstvo činjenicom da su resorna entitetska ministarstva i druge razine vlasti u BiH prepoznali priliku da zajedno rade na rješavanju problema proisteklih iz aktualne krize.

Ocijenio je kako je dijalog između svih razina vlasti od ključne važnosti za razvoj poduzetništva i poboljšanje poslovnog okruženja u BiH, a naročito za rad malih i srednjih preduzeća te da je jedino na takav način moguće uspostaviti efikasan sustav i mehanizam u funkciji ekonomskog razvoja i prosperiteta na općem planu.

Federalni ministar razvoja poduzetništva i obrta g. Amir Zukić je istaknuo važnost pravovremene reakcije kako bi mala i srednja poduzeća riješila poteškoće u novonastaloj situaciji, uzorokovanoj pandemijom koronavirusa. G. Zukić je ukazao na ključne pravce djelovanja Vlade FBiH i resornog ministarstva, izdvajajući mjere za sanaciju posljedica krize, te poteškoće koje su posljedica administrativne fragmentiranosti i podjele nadležnosti na relaciji Federacija-kantoni-lokalne zajednice.

Pomoćnik Ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske, g. Zoran Savić, je naglasio kako

Zaključeno je sljedeće:

1. Gospodarstvenicima treba puno više informacija!

2. Uslijed krize izazvane korona pandemijom, svakodnevno se gasi veliki broj malih biznisa, a sve više ljudi ostaje bez posla. Potrebna je brža reakcija svih razina vlasti i veća podrška za opstanak malih biznisa. Posljedice krize mora jednako da snosi i javni i privatni sektor.

3. Ključni element za ubrzanje reformi su ljudi i potrebno je ojačati suradnju sa akterima koji žele reforme.

4. Mora se uspostaviti efikasan sustav i mehanizam koji će omogućiti da se glas malih biznisa čuje i da se njihovi zahtjevi uzmu u obzir.

Posebno je potrebno:

- Usvojiti jasne kriterije kojim bi se identificirale organizacije koje zastupaju interese MSPa i pri tome osigurati stvarnu, a ne formalno zastupanje.

- Transparentno objaviti kriterije i objaviti baze podataka sa informacija o zastupnicima interesa malih biznisa.

- Uspostaviti i financirati/podržati sustav rada tih organizacija, koje moraju omogućiti sudjelovanje malih biznisa u procesu donošenja odluka.

5. Proces osnivanja i podrška prilikom osnivanja malih biznisa se treba pojednostaviti i poboljšati.

Posebno je potrebno:

- Raditi na ubrzanju reforme registracije biznisa u FBiH i daljem pojednostavljenju u RS

- U suradnji sa nadležnim entitetskim ministarstvima, kreirati dokument ''Dobra praksa podrške osnivanju novih biznisa'' koji bi predstavljao svojevrsni vodič za sve razine vlasti i institucije.

Dobra praksa podrazumjeva integraciju svih elemenenata podrške biznisima (uključujući i poslovne inkubatore kojima treba dati sustavnu ulogu) i dokument se može iskoristiti za kreiranje zajedničkih smjernica za rad i razvoj poslovnih inkubatora.

Dokument koji definira dobru praksu i smjernice se mogu inkorporirati u strateške dokumente / politike entitetskih, a zatim i ostalih razina vlasti.

6. Tijekom rada, biznisi se suočavaju sa ogromnim ''pritiskom'' vlasti (posebno inspekcijih organa), te fiskalnim i parafiskalnim obavezama.

Ključno za dalji rad malih biznisa je smanjenje fiskalnih i posebno parafiskalnih nameta, te smanjenje pritiska od strane inspekcijiskih organa koji moraju imati više savjetodavnu, a manje represivnu ulogu.

7. Proces zatvaranje biznisa je takođe suviše kompliciran. Trenutno ne postoji niti jedna inicijativa za pojednostavljenje proces zatvaranja biznisa. Potrebno je pokrenuti i reformu kojom će se omogućiti brže zatvaranje biznisa.

8. Razlozi neusklađenosti podrške malim biznisima i nedostatka  sustavnog rada sa malim biznisima nisu uzrokovani korona pandemijom nego su sada posebno došli do izražaja. Već 20 godina se radi na reformama, ali su rezultati odnosno efekti nedovoljni. Potrebno je ubrzati reforme radi boljeg odgovora na krizne situacije, ali efekti reformi se moraju početi mjeriti na bolji način (da bi se ostvarili konkretniji efekti).