Kako je Marsejski atentat "sakrio" vijesti o velikoj nesreći u Hercegovini
U prvih deset dana studenoga 1934. godine vodostaji na bosanskohercegovačkim rijekama rasli su zbog obilnih kiša. Iako su se na pojedinim mjestima rijeke izlijevale iz korita i plavile okolna područja, vodostaji su na većini rijeka bili daleko od dotad zabilježenih povijesnih maksimuma.
Kiše su i dalje padale. Uskoro su rijeke napustile korita i donijele nevolje diljem Bosne i Hercegovine. uništene su prometnice, kuće, javni objekti, voda je odnijela i žrtve. O povodnju iz 1934. godine detaljno je pisao Enes Omerović iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u Prilozima ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću.
Žrtve u Sarajevu
U Sarajevu i njegovoj okolici Miljacka i Bosna 15. studenoga 1934. godine nabujale su. Miljacka je ugrozila nekoliko gradskih mostova, koje su najviše oštetili balvani nošeni bujicom. Nabujala Bosna odnijela je i jednu žrtvu. U selu Osijek iz Bosne je izvučeno tijelo krojača Ethema Šehića.
Bosna, ali i rječica Kočeva, istog su se dana izlile iz svojih korita u Zenici, poplavivši nekoliko ulica, a na nekoliko mjesta nizvodno prema Nemili državna cesta bila je prekrivena nanesenim blatom.
Lašva je 17. studenoga poplavila Travnik i druga manja mjesta, kao i dio zasijanih površina uz svoj tok, a 19. studenoga stradali su Rogatica i Busovača.
U Hercegovini najteže
Gotovo cijela Hercegovina, odnosno područje koje pripada slivu Jadranskog mora, tijekom studenoga 1934. godine bila je izložena velikom nevremenu.
Dugotrajne i obilne kiše, uz nedostatak bujnije vegetacije, posebno oko izvora rijeke Neretve, uzrokovale su brzo nakupljanje vode i bujične poplave.
Već od 13. studenoga 1934. godine vodostaji na pojedinim mjernim mjestima na Neretvi i njezinim pritokama počeli su rasti, a 16. studenoga stradao je Ostrožac, u kojem su bili uništeni tek izgrađeni lokalni putovi i nekoliko manjih mostova. U Ostrošcu je uništeno i tek uređeno sajmište te prekinut promet na glavnoj cesti između Jablanice i Ostrošca.
U sljedeća dva dana, 17. i 18. studenoga, stradao je i Stari Ostrožac, kao i nekoliko sela na manjim pritokama Neretve – Parsovići, Solakova Kula, Seonica i Pothum – iz kojih je stanovništvo također bilo evakuirano.
Rijeka Rama prouzročila je velike štete na željezničkoj infrastrukturi.
Rekordni vodostaji Neretve
Vrhunac poplava u Hercegovini, nastupio je 18. i 19. studenoga, kada su zabilježeni rekordni vodostaji na pet od šest vodomjernih postaja na rijeci Neretvi.
Rekordni vodostaji zabilježeni su i na četiri od osam vodomjernih postaja na Neretvinim pritokama, pri čemu je tijekom 1940. godine na vodomjeru u Humcu na Trebižatu taj rekord bio premašen. Rekordne vrijednosti zabilježene su i na još pet vodomjernih postaja od ukupno tridesetak u ostatku jadranskog sliva. Vodomjernu postaju u Ulogu, najbližu izvoru Neretve, voda je 18. studenoga odnijela.
Nabujala Neretva rušila je sve pred sobom, ali zahvaljujući činjenici kako na dijelu toka do Konjica nema mnogo naselja, prva izvješća o posljedicama poplave dolazila su upravo iz Konjica.
Cesta iz Konjica prema Boračkom jezeru bila je prekinuta na nekoliko mjesta, poplavljeno je naselje Polje na ulazu u Konjic, kao i nekoliko zgrada i trgovina u samom gradu.
U gradu je bio ugrožen i stari kameni most, a nizvodno je stanovništvo sela Lisičići bilo evakuirano.
Ugroženi mostovi i evakuirani dijelovi Mostara
Dalje prema Jablanici i Mostaru Neretva je na nekoliko mjesta oštetila državnu cestu Sarajevo – Mostar i željezničku prugu, a odnijela je i jedan drveni most, koji je kasnije u cijelosti prošao kroz Mostar.
U Mostaru je nezapamćen vodostaj ugrozio i neke gradske mostove. Na starom mostu Musala, koji je u to vrijeme nosio ime kralja Petra, bio je zabranjen promet.
Vatrogasci su dežurali na obalama i mostovima, a posebno su bili aktivni u osiguravanju prohodnosti ispod mostova, za koje su zapinjali balvani i drugi predmeti koje je nosila bujica.
U Mostaru su bile poplavljene i neke kuće, a dijelovi grada bili su evakuirani.
Uništene kuće i gospodarski objekti u Blagaju
Nešto južnije teško su stradala i naselja na obalama Bune.
U Blagaju je poplava potpuno uništila pet obiteljskih kuća u vlasništvu Hasana Makevića, Avde Džankića te Sulje, Zulfe i Ibrahima Drljevića, kao i nekoliko gospodarskih objekata, dok su mnoge druge kuće oštećene. Stradao je i jedan mlin, kao i muslimansko groblje.
U selima Buna, Hodbina i Malo Polje stradale su brojne zasijane površine, vinogradi, voćnjaci i vrtovi.
Čapljina i okolica pretvoreni u veliko jezero
Najveće štete nastale su južno od Mostara, gdje su Neretva i njezini pritoci poplavili okolna polja i naselja uz rijeke, a na pojedinim dijelovima nastala su prava jezera.
Tako je veliko područje od Počitelja pa nizvodno praktički bilo pretvoreno u veliko jezero koje se spajalo s Hutovim blatom.
Okolica Čapljine posebno je stradala, kako od Neretve, tako i od Bregave.
Mnogi stanovnici nisu uspjeli izići iz kuća prije poplave, čemu je pridonijela i činjenica da nakon kvara telefonske linije između Mostara i Čapljine nije bilo moguće upozoriti Čapljinu na opasnost koja joj je prijetila.
I treći dan nakon vrhunca vodostaja područje oko Čapljine i Gabela polja još je uvijek bilo pod vodom. Potopljena su bila i sela Čeljevo, Višići, Dračevo, Doljani i druga.
U tom dijelu Hercegovine moglo se kretati samo čamcima, a iz "jezera" je ponegdje virila samo državna cesta prema Metkoviću.
Stolac i zapadna Hercegovina pretrpjeli velike štete
Teško je stradao i ostatak Stolačkog kotara. Rijeka Bregava poplavila je Stolac, u kojem su oštećene mnoge kuće i gradski vodovod. Trinaest stolačkih obitelji ostalo je bez domova te su privremeno bile smještene u lokalnu bolnicu.
Ceste u okolici Stoca također su bile potpuno uništene.
Bujice su potpuno onemogućile promet i u zapadnom dijelu Hercegovine. Bile su prekinute prometne veze između Posušja i Tomislav-Grada, a u Duvanjskom polju potpuno su uništena tri mosta.
Novinska izvješća o poplavama
O razmjerima bujice govore novinska izvješća koja prate poplavu Neretve i njezinih pritoka od izvora pa gotovo do ušća.
Međutim, u većini novina vijesti o poplavi iz studenoga 1934. godine "protutnjale" su baš kao Neretva kroz Hercegovinu: brzo, tijekom jednog ili dva dana, i jednako se brzo povukle. Pisalo se više o stanju uz Savu, iako je Sava u to vrijeme bila daleko od povijesnih maksimuma.
Prve stranice novina u to vrijeme i dalje su bile rezervirane za vijesti o Marsejskom atentatu i njegovim odjecima u zemlji i inozemstvu.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.





-webp.webp)








-webp.webp)










