Izvještaj: Intenzivan porast digitalnog nasilja prema novinarima u BiH

Novinari u Bosni i Hercegovini izloženi su širokom spektru prijetnji koje proizlaze iz kombinacije političkih pritisaka, pravne nesigurnosti te fragmentiranog pravosuđa, a institucionalni sustav ne pruža odgovarajući nivo zaštite, neki su od zaključaka izvještaja "Izazovi pravne zaštite novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini".

Trenutačni medijski ambijent u BiH pokazuje sve izraženije i zabrinjavajuće trendove kršenja prava novinara, uz rast javnih, političkih, digitalnih i rodno zasnovanih prijetnji, navodi se u izvještaju koji je pripremilo Udruženje "Vaša prava BiH".

Prema izvještaju, analiza trendova kršenja prava novinara u BiH, institucionalnih odgovora, zakonodavnih tokova, digitalnih rizika i radnih uvjeta ukazuje na ozbiljno i sustavno pogoršanje stanja medijskih sloboda.

Ovaj izvještaj potvrđuje da su novinari u BiH izloženi širokom spektru prijetnji, a da institucionalni sustav ne pruža odgovarajuću razinu zaštite.

Dragan Vujanović iz organizacije "Vaša prava" za Detektor je kazao da se na izvještaju radilo oko šest mjeseci i baziran je na dva segmenta – "desk research" i kroz platformu analize prikupljenih podataka.

"Platforma je objavljena prošle godine i postala je aktivna tada", dodao je.

U izvještaju se navodi da ugroženost novinara proizlazi iz kombinacije političkog pritiska, pravne nesigurnosti, ekonomske ranjivosti, rodno zasnovanog nasilja, fragmentiranog pravosuđa i rastućih digitalnih prijetnji.

Okruženje za slobodu izražavanja se rapidno pogoršava, što potvrđuje kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, porast autocenzure i pad medijskih sloboda prema međunarodnim indeksima.

"Napadi na novinare postaju učestaliji i ozbiljniji, naročito u digitalnom prostoru. Zabilježen je intenzivan porast online prijetnji, koordiniranih kampanja mržnje, ‘doxxinga’, bot mreža, hakiranja i drugih oblika digitalnog nasilja usmjerenog na zastrašivanje i diskreditaciju", stoji u izvještaju.

Kako se navodi, institucionalni odgovor ostaje slab, spor i nedosljedan, što potvrđuju pogrešne kvalifikacije napada, odgađanje ili obustavljanje istraga, izostanak osuda i nepridržavanje međunarodnih standarda u postupanju.

Sudski sustav ne osigurava efikasnu zaštitu novinara niti sprječava ponavljanje napada.

Rodno zasnovano nasilje nad novinarkama se intenzivira, uključujući seksualizirane prijetnje, mizogine komentare, personalizirane kampanje linča i strategije ušutkivanja.

Ekonomski i profesionalni pritisci dodatno povećavaju ranjivost novinara, što uključuje nesigurne ugovore, niske plaće, političku zarobljenost medija, porast SLAPP tužbi, te siustavni nedostatak institucionalne podrške.

Preporuke izvještaja su sistemske institucionalne reforme radi zaštite novinara, zakonske izmjene usmjerene na prekid zloupotreba i osnaživanje prava, unapređenje profesionalnih i radnih uslova, jačanje digitalne sigurnosti, te održivi razvoj digitalnih alata.