U ažuriranom izvješću američke Središnje obavještajne agencija (CIA) o Bosni i Hercegovini moguće je pronaći niz općenitih podataka o državi, njezinu političkom ustroju, geografskim značajkama, ekonomskim pokazateljima, demografskim trendovima i socijalnim kretanjima.
Već u samom uvodnom dijelu u kratkim se crtama daje pregled povijesti od Austro-Ugarske do danas, a nakon dijela teksta koji navodi kako je BiH proglasila neovisnost od SFRJ 3. ožujka 1992., i to nakon referenduma koji su bojkotirali Srbi, govori se i o ratu u BiH, kao i o aktivnostima nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
''Daytonskim sporazumom zadržane su međunarodne granice Bosne i Hercegovine te stvorena multietnička i demokratska vlada sastavljena od dvaju entiteta otprilike jednake veličine: uglavnom bošnjačko-hrvatske Federacije Bosne i Hercegovine i uglavnom bosansko-srpske Republike Srpske (RS). Daytonskim sporazumom također je osnovan Ured visokog predstavnika za nadzor provedbe sporazuma'', navodi CIA u svojem izvješću.
Slijede podaci koji se odnose na administrativno uređenje i karakteristike, a jedan od upečatljivih je podatak kako BiH ima 1,543 kilometra granice; od toga najviše s Republikom Hrvatskom (956 kilometara), a slijedi granica sa Srbijom u dužini od 345 kilometara te Crnom Gorom – 242 kilometra.
Pritom je dužina morske obale 20 kilometara. CIA također uzima u obzir i klimatske karakteristike koje na primjeru BiH pokazuju kako zemlju obilježavaju vruća ljeta i hladne zime, dok područja na velikim nadmorskim visinama imaju kratka, hladna ljeta i duge, oštre zime. Istodobno, uz obalu su prisutne blage, kišne zime.
U dijelu izvješća koji tretira gospodarske potencijale BiH jasno se može izvući zaključak o tomu kako je država iznimno bogata rudama; CIA tako ističe kako u zemlji postoje ugljen, željezna ruda, antimon, boksit, bakar, olovo, cink, kromit, kobalt, mangan, nikal, uz dostupnost gline, gipsa, soli, pijeska, drva, kao i hidroenergije.
Nadalje, vidljiv je iznimno visok postotak poljoprivrednog zemljišta; procjena je kako je riječ o čak 44,2% (od toga postotka oranice su 19,7%, stalni pašnjaci 22,4%, dok trajni nasadi čine tek 2,1%). Šume pak čine 42,7 posto zemljišta.
Kada pak govorimo o političkom ustroju države, CIA konstatira kako je unutar priznatih granica Bosne i Hercegovine zemlja podijeljena na zajedničku bošnjačko-hrvatsku Federaciju (oko 51% teritorija) i Republiku Srpsku (RS) kojom upravljaju Srbi (oko 49% teritorija).
Posebno je navedeno i kako regija Hercegovina graniči s Hrvatskom i Crnom Gorom. Politički sustav BiH opisan je dobro poznatim informacijama od državne do entitetskih i županijskih razina s imenima aktualnih nositelja zakonodavne i izvršne vlasti, a ono što je zanimljivo jest opis zastave BiH čiji trokut, prema ocjeni CIA-e, na simboličan način govori o tri naroda.
Trokut približno odražava oblik zemlje, a njegova tri kraka predstavljaju Bošnjake, Hrvate i Srbe; zvijezde predstavljaju Europu; boje (bijela, plava i žuta) tradicionalne su za BiH i povezane su s neutralnošću i mirom, navedeno je, uz ostalo, u izvješću, prenosi Večernji list.
