Na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez osrednjeg grada koji broji 25.000 ljudi.
Takav zaključak može se donijeti iz broja o iseljavanju, navedene u dokumentu "Okvir suradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda za period 2026-2030", koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.
"BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom broja stanovnika, potaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem oko 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalificiranih radnika. To povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti", navedeno je u ovom dokumentu.
Iz svih krajeva BiH, posebno iz seoskih sredina, stižu sumorne i zabrinjavajuće brojke o iseljavanju. Primjera je napretek, a jedan od njih je i selo Orahovljani, u općini Mrkonjić Grad.
"Što se tiče Orahovljana, ako pogledamo nekoliko godina unazad, može se reći da je tu bio potpuno drugačiji život. Škola je bila puna đaka, čak u dvije smjene se išlo. Nakon osnovne škole djeca su odlazila u srednju školu, a autobusi su bili puni đaka. S vremenom se to promijenilo, krenulo je intenzivno iseljavanje i odlazak u strane zemlje", kaže za "Nezavisne novine" Suzana Perać, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Orahovljani.
Najviše ljudi se, dodaje ona, odselilo u Italiju i Austriju, a obitelji ima i u Sloveniji.
"Brojne kuće su sada prazne, a ovdje su ostali stariji ljudi, po jedno ili dvoje u domaćinstvu. Mislim da je razloga mnogo. Jedan od glavnih se odnosi na migraciju selo - grad, što je i potpuno normalno jer nam gradovi svakako nude više mogućnosti za život. A što se tiče odlaska u inostranstvo, ljudi idu zbog većih plaća i sigurnije egzistencije. Mislim da je sve to dovelo do masovnog odlaska mladih ljudi iz naše zemlje", istakla je ona.
Aleksandar Majić, demograf, kaže da je ovaj prostor oduvijek bio migracijsko područje.
"S prostora BiH, ako uzmemo u obzir i 19. i 20. stoljeće, stanovništvo se iseljavalo. Imali smo, recimo, talas migracija i nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, ta migracija je nastavljena i u drugoj polovini 20. stoljeća. Međutim, visok prirodni priraštaj mogao je nadomjestiti taj demografski gubitak koji se odnosi na migraciju stanovništva", kaže Majić.
Nažalost, protekli rat je, dodaje on, masovno ubrzao proces emigracije, tako da smo devedesetih godina prošlog stoljeća imali snažan odljev stanovništva. I to je nastavljeno.
"Ekonomska situacija i stanje u državi su se reflektirali na današnje migracije", istakao je Majić za "Nezavisne novine".
On ističe da ne postoje precizni podaci o migracijskom saldu vanjskih migracija, ali nemamo ni točne podatke o tome koliko nas je u BiH.
"Nemamo popis, posljednji je bio 2013. godine. U ovom popisnom krugu BiH nije popisala svoj broj stanovnika. Da je to urađeno, mi bismo točno mogli utvrditi koliko smo stanovnika izgubili 'zahvaljujući' migracijama između dva popisa", naglasio je Majić.
Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet doprinose i smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 posto u 2020. na 58 posto do 2050. godine, pišu Nezavisne.
