HNŽ: Podignuta starosna granica za prijem u policiju

Pred zastupnicima Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u četvrtak se našlo nekoliko zakona, s posebnim naglaskom na tri zakona koji su po hitnoj proceduri usvojeni na sjednici Vlade HNŽ-a te su poslani Skupštini na izjašnjavanje. Radi se o zakonima o materijalnoj potpori obiteljima s djecom te dva zakona koji se odnose na Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) HNŽ-a i njegove djelatnike.

Predsjedavajući Skupštine HNŽ-a Džafer Alić osvrnuo se na današnji dnevni red gdje je bilo sedam točaka, ali je isti nadopunjen s dodatne tri točke, po zahtjevu Vlade HNŽ-a koja je jučer po hitnoj proceduri usvojila tri zakona.

''Ova tri zakona na koja mi dajemo mišljenje, u proceduri donošenja stava smo tražili mišljenja od resornih ministarstava i na osnovu toga će se Skupština odlučiti jesu li oni adekvatni. Kada je u pitanju prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a imamo potrebu da Odluku, koja je već stara preko 15 godina, dopunimo promjenama koje su se dogodile na razini Federacije i županije, a sve radi unaprjeđenja'', pojasnio je Alić.

Kazao je da je prijedlog Odluke o usvajanju Nacrta Programa razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u HNŽ za razdoblje od 2025. do 2029. godine, redovan dokument koji se donosi, a sve sa željom ''kako bi se držala stabilna razina civilne zaštite, odnosno djela službi za spašavanje.“

''Kroz Nacrt se napravi okvir djelovanja, Civilna zaštita je organizirana na županijskoj razini, ali je spuštena i na općinsku razinu, pa tako imamo podijeljene nadležnosti. Ovim Nacrtom želimo napraviti kontinuitet rada između civilnih zaštita, a ono što je važno navesti je to da je naša Civilna zaštita postala članica Europskih civilnih zaštita'', rekao je Alić.

Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović u svom izlaganju se najviše dotakao tematike prijedloga izmjena i dopuna tri zakona dostavljenih od Vlade HNŽ-a.

Riječ je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima HNŽ-a te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima HNŽ-a.

''Suština zakona o potpori obiteljima s djecom, njegovih izmjena i dopuna, je da se ukida vremensko ograničenje trajanja tog zakona. Naime, federalnim propisom je bilo regulirano da će naš zakon trajati tri godine, a da će se u međuvremenu federalnim zakonom riješiti pitanje naknada porodilja. Kako se to nije dogodilo, Vlada HNŽ-a je odlučila skinuti to vremensko ograničenje kako bi isplate porodiljskih naknada mogle teći neometano'', objasnio je Martinović.

Zakoni vezani uz MUP

Što se tiče druga dva zakona vezana za MUP i policijske službenike, Martinović je izjavio kako se o ovom pitanju jako puno raspravljalo. Jer se želi efektivno poboljšati rad ministarstva unutarnjih poslova.

''Jedna od bitnih izmjena odnosi se na starosnu granicu, tj. da svi oni koji će aplicirati za buduće policijske službenike, ta se granica diže sa 27 na 30 godina. Otvara se malo šira mogućnost prijave i to je dobro'', smatra zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNŽ-a.

Druga izmjena koja se tiče i jednog i drugog zakona odnosi se na kontinuitet obavljanja dužnosti policijskog komesara i njegovog zamjenika.

''Oni će obnašati svoju dužnost sve do onog trenutka dok se ne izaberu novi, po uzoru na Rješenje kako je to već regulirano na razini BiH. Ocjenjujemo da će ovakav pristup osigurati kontinuitet u radu MUP-a i da nećemo imati praznina kakvih smo do sada imali'', istaknuo je Martinović.

Treća stvar odnosi se na apliciranje za funkcije direktora i zamjenika policije.

''Skratili smo kriterije, spustili smo na tri godine točku rukovodećeg iskustva u činu glavnog inspektora, što suštinski znači da imamo malo veću bazu za izbor te dvije ključne funkcije. Do sada je to bila granica od pet godina, što nam je stvaralo probleme. Svi procesi koji su usporavali rad MUP-a proteklih godina se na neki način ovom odlukom čine prohodnijima'', mišljenja je Martinović, a usput je potvrdio da će već idući natječaj ići po ovim novim kriterijima.

Dotaknuo se i teme izvanrednog činovanja.

''Mi stvaramo bazu i osnovu da policijski kadrovi iz HNŽ-a malo ubrzanijim napredovanjem mogu sutra aplicirati na neke druge rukovodeće funkcije u ostalim sigurnosnim agencijama poput FUP-a, SIPA-e, Državna i granična služba i tako dalje. Proces napredovanja i činovanja do sada je išao vrlo sporo, a današnjim promjenama se omogućava ubrzaniji tempo'', zaključio je Martinović.

Problem sa Zakonom o šumama u HNŽ-u

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a 1990 u Skupštini HNŽ-a Ivan Odak obratio se medijima povodom problematike vezane za neusvajanje Zakona o šumama i neisplate plaća u Javnom poduzeću Šumsko-gospodarsko društvo (ŠGD) “Šume Hercegovačko-neretvanske“.

''Dobro znate da već 14 godina nemamo Zakon o šumama, a na posljednjoj sjednici Skupštine koja je održana u lipnju ove godine obećano je da će se taj Zakon danas naći u proceduri. Opet ga nema'', poručio je Odak.

Otkrio je kako djelatnicima JP ŠGD “Šume Hercegovačko-neretvanske“ nije isplaćen osobni dohodak još od prosinca 2024. godine.

''U prošloj godini 200 tisuća KM je Proračunom osigurano za to poduzeće, baš kao i u Proračunu za 2025. godinu. Još ništa nisu dobili. Tko je krivac što ljudi ne ostvaruju svoja ustavna prava? Kriva je i Skupština i Vlada ove županije, što u 14 godina još nijednom nije nacrt Zakona o šumama stavila na dnevni red svojih sjednica'', istaknuo je Odak.

Odak je na kraju podsjetio kako po procjenama neovisnih vještaka HNŽ oštećen preko 300 milijuna KM samo od direktnih šteta na šumama.

''Gledajući posljednji požar u Prozor-Rami, i on je posljedica nemara u šumarstvu. Ovo je gorući problem naše županije koji se treba potencirati'', zaključio je Odak.