FOTO | U HNŽ-u zabilježeno 190 prijava nasilja u obitelji
Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije zaprimilo je ukupno 190 prijava o nasilju u obitelji u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2024. godine.
Kako su istaknuli, 12 prijava je povučeno, a podnesena su 93 zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera, i to: zabrana prilaska – 61, zabrana uznemiravanja i uhođenja – 13, obvezni psihosocijalni tretman – 11, obvezno liječenje od ovisnosti – 8. Izrečene su i 84 zaštitne mjere.
Podaci su to izneseni u Specijalnom izvješću o pojavnim oblicima, mehanizmima zaštite i prevenciji nasilja u obitelji u Bosni i Hercegovini, a koji su ovog ponedjeljka izneseni u Mostaru.
Izvješće je predstavljeno u sklopu globalne kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja", Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine, u suradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih naroda (UNFPA).
Prema prikupljenim podacima, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2024. godine zabilježene su stotine prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, pri čemu je velika većina kvalificirana kao kaznena djela.
Ti podaci, kako se ističe u izvješću, jasno pokazuju razmjere i ozbiljnost problema na razini države.
"Nasilje u obitelji nije privatna stvar"
Ombudsmanica za ljudska prava BiH Nives Jukić naglasila je kako nasilje u obitelji predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, a ne privatnu stvar pojedine obitelji.
"Naš izvještaj pokazuje kako broj prijava ostaje visok, dok se mnoge žrtve još uvijek ne usuđuju progovoriti. Na institucijama je obveza pružiti brzu, učinkovitu i sveobuhvatnu zaštitu, u svakoj općini, u svakom entitetu i u Brčko distriktu BiH", istaknula je Jukić, obraćajući se sudionicima skupa u Mostaru.
Prema njezinim riječima, za učinkovitu zaštitu žrtava i jačanje prevencije potrebno je osigurati više materijalnih sredstava, više stručnog kadra i specijaliziranu edukaciju zaposlenih koji rade sa žrtvama nasilja u obitelji.
"Potrebno je i znatno više pravne i psihološke pomoći za žrtve, kao i jača koordinacija policije, tužiteljstva i centara za socijalni rad. Ne smatramo kako postupak prestaje onoga trenutka kada žrtva povuče prijavu, postupak se mora nastaviti do konačne odluke, uz razmatranje druge vrste dokaza.
Ključno je podizanje svijesti javnosti o prepoznavanju i prijavljivanju nasilja. Mediji u tome imaju važnu ulogu kroz edukativne sadržaje bez senzacionalizma. Nasilje u obitelji odgovornost je cijelog društva ako na njega ne reagira", poručila je Jukić.
U izvješću se posebno naglašavaju posljedice nasilja na djecu: zabilježeni su brojni slučajevi zanemarivanja, emocionalnog zlostavljanja i odrastanja u okruženju u kojem se nasilje smatra "normaliziranim", što snažno utječe na školski uspjeh, mentalno zdravlje i cjelokupan razvoj djece.
Prilagođenost sustava žrtvama
Predstavnik UNFPA-a Samid Sarenkapić istaknuo je kako nasilje u obitelji razara živote žena, djece, starijih osoba te cijelih zajednica.
"Ovaj izvještaj daje jasnu sliku gdje sustav funkcionira, a gdje zakazuje. UNFPA nastavlja podržavati institucije u Bosni i Hercegovini u jačanju zakonodavstva, prikupljanju podataka i izgradnji usluga koje ostaju dostupne, sigurne i prilagođene potrebama žrtava", rekao je Sarenkapić.
Podaci MUP-a HNŽ
Ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić istaknuo je kako je u županiji tijekom ove godine evidentirano 149 prijava nasilja u obitelji te gotovo 30 slučajeva kršenja zaštitnih mjera.
"Zakon je postrožen, žrtve se više ohrabruju prijavljivati nasilje, ali istodobno bilježimo kršenja zaštitnih mjera, koje bi trebale biti dodatni mehanizam zaštite. Broj prijava raste, no teško je procijeniti znači li to stvarni porast broja djela ili prije svega povećanu spremnost žrtava na prijavljivanje", rekao je Marić.
U periodu od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2024. godine zabilježeno je i 17 slučajeva nepostupanja po zaštitnim mjerama, o čemu je obaviješten nadležni sud uz prijedlog za izricanje novčane kazne. Devet žrtava nasilja smješteno je u sigurnu kuću.
U istom razdoblju 67 osoba bilo je lišeno slobode i zadržano zbog sumnje na počinjenje nasilja u obitelji.
Nije bilo pokretanja prekršajnih postupaka protiv osoba koje nisu izvršile zakonsku obvezu prijavljivanja nasilja.
Podaci MUP-a ŽZH
Ministarstvo unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije dostavilo je podatke koji se odnose na isto referentno razdoblje. Najčešći podnositelji prijava i u ovoj županiji bili su članovi obitelji.
Zaprimljeno je 55 prijava nasilja u obitelji, a nijedna nije povučena. Podneseno je 70 zahtjeva za izricanje zaštitnih mjera, i to:
- zabrana približavanja žrtvi – 18
- udaljavanje iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja – 3
- obvezno liječenje od ovisnosti – 18
- obvezan psihosocijalni tretman – 21
- pritvor zbog kršenja prethodno izrečene zaštitne mjere – 1
Izrečeno je ukupno 76 zaštitnih mjera. Zabilježeno je 9 slučajeva nepostupanja po zaštitnim mjerama, zbog čega je nadležni sud obaviješten uz prijedlog za izricanje novčane kazne. Tri žrtve nasilja smještene su u sigurnu kuću.
U slučajevima kada postoje osnove sumnje da je osoba počinila nasilje u obitelji, 42 osobe bile su lišene slobode i zadržane. Nije bilo prekršajnih postupaka protiv osoba koje nisu izvršile obvezu prijavljivanja nasilja. Na referatu nasilja u obitelji u MUP-u Zapadnohercegovačke županije angažirano je 13 službenika, od čega 12 muškaraca i jedna žena.
Novi zakoni i daljnje jačanje sustava
Izvješće bilježi i važne iskorake, osobito u Federaciji BiH, gdje je usvojen novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama. Tim zakonom uvedena je SOS linija dostupna 24 sata dnevno na području cijele Federacije, detaljnije je uređen rad sigurnih kuća te su pooštreni standardi zaštite žrtava.
Izmjenama Kaznenog zakona FBiH uveden je femicid kao posebno kazneno djelo. Za takva kaznena djela propisana je kazna zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor, čime se šalje jasna poruka potpune netolerancije prema ubojstvima žena motiviranima njihovim spolom.
Istodobno, izvješće ukazuje na potrebu daljnjeg jačanja sustava zaštite u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Naglašava se važnost dosljednije primjene postojećih zakona, bolje koordinacije između policije, centara za socijalni rad, pravosuđa i zdravstvenog sustava te osiguravanja održivog financiranja usluga podrške žrtvama.
