Danas je u Mostaru, u organizaciji Koalicije organizacija osoba s invaliditetom Hercegovačko-neretvanske županije "Zajedno smo jači", održan Okrugli stol za članove Koalicije organizacija osoba s invaliditetom Hercegovačko-neretvanske županije i predstavnike vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji "Prava i položaj osoba s invaliditetom".
Na okruglom stolu govorilo se o uvjetima života osoba s invaliditetom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, inicijativi za imenovanje osobe koja će na razini županije surađivati s predstavnicima organizacija osoba s invaliditetom te o radnoj skupini koja će raditi na usvajanju nacrta lokalnog akcijskog plana u oblasti invaliditeta u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Rasprava se vodila u svjetlu Strategije za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2025. do 2030. godine.
Predstavnici Koalicije organizacija osoba s invaliditetom pokrenuli su i inicijativu za sustavno rješenje kvalitetnog, sustavom uređenog, asistivnog pomaganja.
Predsjednica Udruge "Ružičnjak" Jasna Rebac izjavila je novinarima kako je uspostava asistencije i cjelovitog rješenja kvalitetnog, sustavno uređenog asistivnog pomaganja jedna od ključnih tema kojima se bavi Koalicija organizacija osoba s invaliditetom u HNŽ-u.
Kada je riječ o instituciji asistencije u školama, Rebac je istaknula kako su u HNŽ-u ostvareni značajni pomaci.
Prije nekoliko godina asistencija u nastavi za učenike s invaliditetom spominjala se isključivo u osnovnoškolskom obrazovanju, dok se srednjoškolsko obrazovanje uopće nije uzimalo u obzir jer tada nije postojala zakonska obveza za taj oblik podrške. Međutim, vidljiv je napredak i počela se pružati takva vrsta usluge, ali ona još uvijek nije sustavno uređena - dodala je.
Prema njezinim riječima, potrebno je razgovarati i o profilu kadrova koji rade kao asistenti u nastavi.
"Ne omalovažavamo niti osporavamo sposobnosti osoba koje se posvete tom poslu, ali moraju postojati jasna pravila i hodogrami koji određuju tko može biti asistent u obrazovanju, kada može biti asistent i koje su njegove obveze, kako bi usluga bila kvalitetna i davala bolje rezultate", poručila je Rebac.
Danijela Kegelj iz Udruge "Vedri osmijeh" istaknula je kako se u društvu najčešće govori o asistenciji u školama i vrtićima, no to je samo jedan aspekt asistencije.
"Asistencija je nešto što jedna osoba pruža drugoj osobi, a ne skup propisa i sličnih stvari. Već smo je spominjali kroz lokalne akcijske planove, no nažalost nikada nije zakonski regulirana. Pravilnici o asistenciji ne postoje, nije definirano tko može biti asistent. Ono što je važno naglasiti jest da asistencija pokazuje koliko osobe s invaliditetom uz podršku mogu postići, a mogu jako puno", kazala je Kegelj.
Istaknula je kako se društvo često opravdava nedostatkom novca, ali su istraživanja pokazala da je u društvima koja imaju dovoljno sredstava najisplativije ulaganje upravo pružanje usluge asistencije osobama s invaliditetom.
Mislim da je krajnje vrijeme da počnemo raditi na tome - za početak na pravilniku o asistencijama u školama, zatim na mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom uz asistenciju, pa dalje, korak po korak - naglasila je Kegelj.
Zastupnica u Skupštini HNŽ-a Vesna Šunjić naglasila je Kako je u HNŽ-u trenutačno djelomično riješen problem osobne asistencije, ponajprije u nastavi za djecu s teškoćama u svladavanju gradiva, ali i dalje postoji prostor za napredak.
"Osobna asistencija u svakodnevnom životu prijeko je potrebna osobama s invaliditetom. Ako ste, primjerice, slijepa ili slabovidna osoba ili imate poteškoće u kretanju, osobito u gradovima poput Mostara, praktično nijednu aktivnost ne možete samostalno obaviti bez pomoći. Zamislite, primjerice, odlazak platiti račune, obaviti kupnju, posjetiti frizera ili stomatologa - aktivnosti koje su za većinu nas u gradovima rutina, a za osobe s invaliditetom predstavljaju veliki izazov", kazala je Šunjić.
Podsjetila je kako federalni zakoni dopuštaju da se pitanje osobne asistencije regulira na županijskoj razini.
"Već neko vrijeme radim na zakonu o osobnoj asistenciji koji planiram u doglednom razdoblju uputiti u skupštinsku proceduru. Vodila sam se zakonom o osobnoj asistenciji koji vrijedi u Republici Hrvatskoj, nedavno izmijenjenim u skladu s odlukama Ustavnog suda, kako bi se uklonila diskriminacija. Taj je zakon vrlo dobar i nema potrebe izmišljati toplu vodu - možemo primijeniti njegove odredbe i prilagoditi ih našoj županiji, iako je kod nas situacija složenija jer nemamo zakon na federalnoj razini" istaknula je Šunjić.
Organizator događaja, Koalicija organizacija osoba s invaliditetom Hercegovačko-neretvanske županije "Zajedno smo jači", okuplja 11 organizacija osoba s invaliditetom s područja cijele županije, uključujući Mostar, Čitluk, Čapljinu, Prozor-Ramu i Konjic.
