"Mostar je po pitanju transparentnosti i javnosti najgori grad u Bosni i Hercegovini. Mi imamo javan proračun, međutim izvršenje proračuna nije dostupno javnosti tako da smo u biti uskraćeni za sve informacije", rekao je Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača "Futura" na današnoj javnoj tribini pod nazivom "Otvoren budžet, odgovorna vlast: transparentnost i učešće građana", na kojoj se raspravljalo o transparentnosti proračuna Grada Mostara, odgovornosti vlasti te ulozi građana u procesima donošenja odluka.
Pojasnio je kako su na temelju nekoliko kriterija prošle godine analizirali proračune svih gradova i općina u BiH i Mostar je prema toj analizi na stotom mjestu, od sveukupno nešto više od 140 gradova i općina.
"Iza Mostara ne postoji više nijedan grad, a niti jedno veće mjesto" rekao je Marin Bago i dodao kako građani tako znaju koliko je novca planirano, ali nemaju informaciju gdje je taj novac na kraju završio. To često ne znaju ni vijećnici jer informacije ne dobivaju od nadležnih službi.
Zakon o proračunima u Bosni i Hercegovini jasno definira rokove i postupke – od izrade nacrta, javnih rasprava, donošenja proračuna pa do njegova izvršenja. U Mostaru je taj proces, prema njegovim riječima, u praksi ozbiljno problematičan i često suprotan zakonu.
Pojasnio je kako se, sukladno zakonu, javna rasprava mora održati u studenom kako bi građani mogli sudjelovati, postavljati pitanja i iznositi svoje zahtjeve. Prije toga, već u lipnju, Grad je po zakonu dužan urediti odnose s javnim poduzećima i gradskim institucijama. Taj dio procesa tada mora biti završen, kako bi javna rasprava bila namijenjena isključivo građanima i kako bi na javnoj raspravi građani, udruge civilnog društva i svi zainteresirani za određeno područje trebali bi imati mogućnost doći, postaviti pitanja i razgovarati s odgovornim osobama.
"U vrijeme pokojnog Ljube ta se javna rasprava, bez obzira kakva bila, ipak održavala i svatko je mogao doći i sudjelovati", podsjetio je Bago i dodao kako od uspostave Gradskog vijeća u Mostar, prava javna rasprava nikada nije održana nego se umjesto toga ide na varijantu "pošaljite mail".
"To nije ni javna, a nije ni rasprava, a tako to funkcionira već šest godina", upozorio je Bago.
Rekao je kako, iako na državnoj razini postoje inspektori i mehanizmi nadzora, u praksi gotovo da nema stvarnih reakcija prema gradovima koji krše zakon. Istaknuo je da revizije često utvrde nepravilnosti i sve to uredno napišu u svojim izvješćima, ali da se nakon toga rijetko što događa. Tužiteljstva, prema njegovim riječima, uglavnom ne postupaju po revizorskim nalazima, čak ni u situacijama kada bi po službenoj dužnosti trebala otvoriti istragu ili ispitati odgovornost. Naglasio je da su slučajevi u kojima se nakon revizije doista nešto pokrene iznimno rijetki, gotovo izuzetak.
Složio se s izjavama kako proračun nije proučilo više od 50 ljudi, ali pojasnio je kako razlog toga leži u tome što nam nitko nije taj isti proračun pojasnio.
"Kada čitate proračun, a netko namjerno želi zamagliti stvari, dobijete stotine stranica loše uređenog dokumenta koji se ne može pretraživati. U stvarnosti je riječ o slici u PDF-u, a ne o tekstu, često čak i okrenutoj vertikalno, pa morate okretati monitor da biste je mogli čitati. Teško je povjerovati da je to slučajno – sve upućuje na to da je napravljeno namjerno", naveo je.
Dokumenti su često opsežni, loše strukturirani, tehnički nepristupačni i nepregledni, što prosječnom građaninu onemogućava razumijevanje. Upravo zato postoji alat koji se zove "Proračun za građane", koji je jedan od osnovnih kriterija transparentnosti u europskoj praksi. Riječ je o sažetom dokumentu, na desetak stranica, koji na jednostavan način objašnjava osnovne stavke proračuna. To nije nova ideja – u Europskoj uniji to je standard.
No to, nije nešto što imamo samo u dalekoj Europi, nego imamo primjere i u BiH. Neke od primjera koje je naveo su Tešanj i Teslić čija je transparentnost u vrhu Europske unije. Spomenut je i Ilijaš, ali i Posušje koje redovito ima pozitivno revizorsko izvješće.
"Dakle, doista postoje gradovi i općine – doduše ne mnogo njih – koji su uistinu transparentni. Oni ne samo da poštuju zakon, nego su građanima izašli ususret dodatnim informacijama, javnim raspravama, razgovorima, obilascima i dogovorima. Takvih dobrih primjera ima, ali vjerujem da većina građana u Bosni i Hercegovini uopće ne zna koji su to primjeri niti što se ondje konkretno radi.
Dodao je kako na društvenim mrežama rijetko možemo vidjeti primjere dobre prakse.
"Primjerice, u nekim sredima možete zatražiti određeni dokument i sve možete riješiti za pet minuta. Mostarci to često ni ne znaju – da postupci mogu biti jednostavni i brzi. Tamo postoje nasmiješeni službenici na šalterima i dokumenti se izdaju odmah", pojasnio je Marin Bago.
"Proračun je javni novac i mi smo izabrani na određeno vrijeme kako bismo tim javnim novcem upravljali. Tko mora znati kako se taj novac troši? - Oni čiji je to novac građani ovog grada. To nije moj novac, niti je Kordićev, nego novac poreznih obveznika, a mi u Vijeću imamo mandat da ga raspoređujemo i za to snosimo odgovornost., rekao je Slavko Zovko, vijećnik u Gradskom vijeću Mostara.
Prema njegovim riječima, ljudi ne moraju biti ekonomisti da bi razumjeli proračun, već on mora biti jednako jasan studentu, umirovljenici ili sveučilišnom profesoru.
"Ljudi, da bi razumjeli proračun, ne moraju biti ekonomisti. Ja sam povjesničar i proračun mora biti jasan i meni, mora biti jasan baki na ulici, studentu, kao i sveučilišnom profesoru. Mora biti razumljiv i dostupan, a u slučaju Grada Mostara, on nije ni jedno ni drugo", rekao je Slavko Zovko.
Posebno se osvrnuo na način donošenja i predstavljanja gradskog proračuna, te je istaknuo kako se isti problemi ponavljaju na svakom rebalansu i izvješću.
"Često dobijemo proračun u Excelu i eventualno nekakvo obrazloženje. Primjerice, Grad Mostar je 2024. godine usvojio proračun bez obrazloženja, što je nezakonito jer je obrazloženje zakonska obveza. Zakon propisuje da proračun mora imati obrazloženje, a Grad Mostar ga je usvojio bez njega", dodao je.
Govoreći o sudjelovanju građana, istaknuo je kako su razlozi njihove slabe uključenosti oskudne i nejasne informacije te osjećaj da ne mogu utjecati na odluke. Prema njegovim riječima, takav sustav nije slučajan, već je postavljen tako da obeshrabruje građane i stvara nepovjerenje.
Osvrnuo se i na vlastite amandmane na proračun, navodeći kako su mu od deset predloženih amandmana usvojena samo dva – jedan u iznosu od pet tisuća konvertibilnih maraka te drugi, gotovo 200 tisuća maraka, namijenjen prvim stambenim nekretninama za mlade obitelji, dok su ostali odbijeni.
Posebno je kritizirao način provođenja javnih rasprava u Mostaru, te je istaknuo kako se one svode na slanje e-mailova bez ikakve povratne informacije. Kako je rekao, ni vijećnici nemaju uvid u to tko je dao prijedloge niti jesu li oni uopće razmatrani.
Kao primjer netransparentnosti naveo je niz proračunskih stavki koje sadrže samo iznos, bez jasnog objašnjenja, poput stavki za parkove, mjesne zajednice ili financiranje medija. Upozorio je kako se u obrazloženjima često navodi tek općenita formulacija poput "usluge medija", bez navođenja kojih medija, po kojim kriterijima i u kojem točno iznosu.
"Imate stavku Parkovi gradskog područja Zapad – 200.000 KM. Što to znači? Javna rasvjeta u Bijelom Polju, asfaltiranje važnijih gradskih prometnica. A što su to uopće 'važnije prometnice'?", pita se Zovko.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
"Osobno sam bila u ovoj dvorani na jednoj javnoj raspravi o proračunu, koja je bila puna ljudi. Imala sam dojam da je 95 posto prisutnih samo gledalo i nije znalo kako su ti brojevi dospjeli u tablice, a ni kako će iz te tablice izići", rekla je Dženana Dedić, osnivačica i direktorica Agencije lokalne demokratije (LDA) u Mostaru.
Građane treba na vrijeme pozvati jer građane treba uključivati mnogo ranije u proces jer, kako kaže, lokalna vlast koja zaista želi uključiti građane mora za to osmisliti adekvatan i funkcionalan sistem i mehanizam informiranja građana.
Na pitanje tko je kriv, odgovara kako je ipak najveća krivnja na institucijama jer su one te koje trebaju osigurati mehanizme.
"Ne poduzima se ništa kako bi se građane upoznalo s tim mehanizmima i osposobilo ih da znaju kako oni postoje, da imaju dovoljno informacija i znanja kako bi mogli raspravljati o određenoj temi i donositeljima odluka uputiti smislen prijedlog. Odgovornost za to leži prvenstveno na institucijama", dodala je Dedić te je upozorila kako na službenoj web stranici ne postoji jasan način na koji je objašnjeno kada i kako građanin može stupiti u kontakt s vijećnikom, te kako je jedina stvar vrijedna spomena YouTube prijenos sjednica Vijeća.
"Jutros sam otvorila Facebook stranicu Gradskog vijeća Grada Mostara, na kojoj se redovito objavljuju vijesti. Na posljednjoj objavi bio je samo jedan komentar. Listala sam dalje i na ostalim objavama nema nijednog komentara. To znači da sadržaj uopće nije vidljiv građanima. Svi smo na društvenim mrežama i znamo kako funkcioniraju algoritmi. Meni se, primjerice, svakodnevno prikazuju objave gradonačelnika New Yorka – na dnevnoj bazi vidim desetak njegovih objava – dok mi Facebook stranicu Gradskog vijeća Grada Mostara gotovo uopće ne prikazuje", ispričala je. Dženana Dedić.
Pojasnila je kako će stručnjaci zasigurno znati što i kako treba poduzeti, ali je naglasila da bi Stručna služba za informiranje Gradskog vijeća Grada Mostara trebala osigurati da informacije budu vidljivije. Građanima bi se tako svakodnevno trebale plasirati informacije putem Facebooka i Instagrama.
"Što to znači u praksi? Primjerice, često vidim objave komunalnih službi o čišćenju grada. To je jednostavna informacija, ali građani na nju reagiraju pozitivno. Pozitivan povratni odgovor dobit ćete upravo takvom komunikacijom", rekla je Dedić i dodala kako možda postoji bojazan od strane vlasti da se previše otvore zbog mogućih negativnih komentara.
"Upravo ti negativni komentari ponekad mogu biti korisni – i te kako korisni – za vas kao Vijeće", zaključila je Dedić.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
