Danielsson: Zapadni Balkan prioritet za EU
Tokom posljednjih 16 mjeseci zemlje zapadnog Balkana apsolutni su prioritet za Europsku uniju, ali reforme u zemljama bit će važne za napredak, kazao je danas direktor u Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju pri Europskoj komisiji Christian Danielsson.
On je bio jedan od govornika na panelu nazvanom "Promocija investicija i poboljšanje životnih standarda na zapadnom Balkanu kroz europske integracije" organiziranom u okviru trećeg dana Godišnjeg sastanka Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Sarajevu.
Regija tema brojnih sastanaka
Naglasio je da je upravo ova regija bila tema brojnih organiziranih sastanaka, a bio je i predmet posebnih strategija Europske komisije koje su jasno obrazlagale šta su to prioriteti šest zemalja zapadnog Balkana kako bi napredovale na putu k Europskoj uniji.
Prioritete je klasificirao u tri skupine u okviru kojih su vladavina prava te izgradnja pravnog sustava koji će biti funkcionalan u smislu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali i jačanje demokratskih institucija.
Prihvatiti reforme
Kao drugi element izdvojio je ekonomske reforme koja trebaju doprinijeti većem rastu ekonomija, a treći segment za koji je kazao da uvijek mora biti u listi prioriteta je proces pomirenja.
''Potrebno je prihvatiti povijest koju ima ova regija, a upravo suočavanje s prošlošću biti jedan od elemenata koji će biti važan i pažljivo promatran'', naglasio je Danielsson.
Najavio je da će Europska komisija uskoro predstaviti novi izvještaj o stanju europskih integracija zemalja zapadnog Balkana, ali i dati načine kako nastaviti integracije u budućnosti.
Otvorena vrata EU-a
Ponovio je da su vrata Europske unije otvorena, te da postoji obostrana zainteresiranost za priključenje, ali potrebno je raditi na reformama u oblasti obrazovanja, regionalnoj suradnji, ekonomskom i infrastrukturnom uvezivanju i osiguranju povećanja investicija u šest zemalja zapadnog Balkana.
''Međutim, tu su pitanja koja otežavaju provođenje ovih ciljeva između pojedinih zemalja, a mislim da je to najviše vidljivo u odnosima između Srbije i Kosova na čemu je potrebno raditi i tome će se morati posvetiti više pažnje'', zaključio je Danielsson.
Jedan od govornika na ovom panelu bio je i ministar financija Republike Hrvatske Zdravko Marić koji je kazao da ta zemlja može biti primjer procesa priključenja jer će ove godine napuniti šest godina od kada je punopravna članica Europske unije.
Govoreći o brojnim beneficijama koje je zemlja imala nakon okončanja procesa priključenja posebno je izdvojio održivi i konstantni ekonomski rast.
Važnost regionalne suradnje
Napomenuo je da se u procesu priključenja ne radi se samo o tehničkom ispunjavanju uvjeta iz svih 35 poglavlja, u suštini radi se o sistemskim promjenama unutar samog društva i ekonomija, ali najvažnije da svi izvan EU budu sigurni u to da sve što je praksa u Njemačkoj bit će i u Hrvatskoj.
''Pozitivni efekti bit će vidljivi u svakoj od zemalja, jer dok god država ispunjava određene kriterije i unapređuje stanje u zemlji već će to biti vrlo snažan signal za strane investitore'', zaključio je Marić.
O važnosti regionalnog povezivanja i puta k Europskoj uniji govorila je glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu istaknuvši da sadašnje zemlje članice ističu da je prva stvar koju su osjetile nakon priključenja bilo povećanje izvoza.
Cijela regija zapadnog Balkana ima 18 milijuna stanovnika, podijeljene, naglašava Bregu, zemlje imaju manju šansu da uspiju jer su u pitanju male ekonomije, a svaka od ekonomija ima svoje probleme, ali zajednički bi mogle činiti zanimljivo tržište zato je regionalna suradnja mnogo važna.
''Uskoro ćemo objaviti novi balkanski barometar koji je pokazao da se nakon četiri godine mijenja javni stav na zapadnom Balkanu. Sada 56 posto građana ove regije vjeruje da su europske integracije dobre za poboljšanje života, ali 70 posto njih vjeruje da bi do ostvarenja tog cilja prije dovela regionalna suradnja'', kazala je Bregu.
Kako je istaknuto napravljeni su značajni koraci te je ova regija postala mnogo privlačnija stranim investitorima nego je bio prije pet godina zbog čega treba nastaviti u tom smjeru.
2019. ključna za budućnost EU
Europska komisija organizirala je ovaj specijalni panel jer je ocijenjeno da će 2019. biti ključna za budućnost Europske unije i obilježit će se godina dana od pokretanja Strategije Europske unije za zapadni Balkan.
Uz visoke predstavnike iz privatnog sektora, zemalja članica EU-a i Europske komisije, te financijskih institucija ovaj posebni događaj imao je za cilj istražiti u interaktivnom formatu zašto i kako su europske integracije prilika za povećanje ulaganja na zapadnom Balkanu.
BiH zemlja je domaćin Godišnjeg sastanka Odbora guvernera EBRD-a, kao i drugih paralelnih aktivnosti poput investicijske konferencije i biznis foruma, kojima prisustvuje više od 3.000 sudionika.
