Čović: Tri federalne jedinice su budućnost BiH
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Hrvatski tjednik rekao je kako je izmjena Izbornog zakona ključni preduvjet bilo kakvog funkcionalnog političkog poretka u BiH.
Čović je rekao kako bez legitimnog predstavljanja nema funkcionalne države, "a sve dok se to ne riješi, BiH će ostati zemlja blokada, nepovjerenja i dominacije brojnijeg nad malobrojnijim".
U intervjuu, Čović govori o političkoj poziciji Hrvata, koje vidi kao najugroženiji konstitutivni narod u zemlji. Naglašava da su upravo Hrvati ti koji dosljedno "poštuju i čuvaju ustavni poredak i načela Daytonskog sporazuma".
"Danas su Hrvati jedini narod koji u cijelosti stoji iza koncepta konstitutivnosti i ustavne jednakopravnosti. Bošnjačke stranke to odbacuju, zagovarajući tzv. građansku državu, što je zapravo paravan za političku dominaciju većinskog naroda", prenosu Dnenik.ba.
Podsjeća na činjenicu da su Bošnjaci više puta izabrali hrvatskog člana Predsjedništva, iako za to, po njegovim riječima, nemaju nikakvo ustavno pravo.
"Ako većinski narod bira predstavnike malobrojnijeg naroda, onda je jasno da govorimo o političkom nasilju. To nema veze ni s demokracijom ni s građanskim vrijednostima", rekao je.
Prema njegovim riječima, Hrvati su u Federaciji BiH institucionalno zapostavljeni, ne samo u Predsjedništvu, nego i u Vladi Federacije, gdje su, kako navodi, i Srbi "bošnjački projekt", a brojčana podzastupljenost Hrvata je evidentna.
Izborni zakon: Pitanje opstanka, a ne taktike
Najvažnija politička tema o kojoj Čović govori je reforma Izbornog zakona. HDZ BiH traži rješenje koje bi onemogućilo preglasavanje i osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, posebno u izboru članova Predsjedništva.
"Mi ne tražimo ništa više od onoga što već stoji u Ustavu – da svaki narod ima pravo birati svoje legitimne predstavnike. Naš prijedlog ide u tom pravcu – da hrvatski član Predsjedništva bude biran većinskom voljom Hrvata, a ne voljom bošnjačke većine".
Dodaje kako je predloženo rješenje – koje podrazumijeva da se glasovi iz većinski hrvatskih kantona posebno uzimaju u obzir – u početku bilo prihvaćeno i od bošnjačkih partnera u razgovorima, ali da su oni kasnije odustali i pokušali cijeli prijedlog prikazati kao "protuustavan".
"Sve dok se ovo pitanje ne riješi, govor o bilo kakvim reformama, čak i o europskom putu, potpuno je besmislen. Prvo moramo uspostaviti povjerenje, a to se ne može bez poštovanja političkih prava svih naroda", poručuje.
Bošnjački politički vrh: Izetbegovićeva politika dominacije
O odnosu s bošnjačkim liderima, posebno Bakirom Izetbegovićem, Čović govori izuzetno kritički.
Tvrdi da Izetbegović godinama vodi politiku političke hegemonije, čiji je cilj potisnuti Hrvate iz svih važnijih institucija.
"To nije počelo jučer. Bošnjačka politička elita sistematski pokušava razgraditi BiH kao državu tri konstitutivna naroda. Izetbegovićeva politika je jasna – eliminirati Hrvate kao politički faktor, a BiH pretvoriti u nacionalnu državu jednog naroda", kaže Čović.
Dodaje da ni nove građanske stranke nisu ništa drugo do nastavak iste politike u drugačijem ruhu.
"Nema razlike između SDA i stranaka koje se pozivaju na građanski koncept. Sve one dijele isti cilj - BiH kao unitarna država s dominacijom broja, a ne prava".
Dodik i RS: Preventivni refleks na bošnjačku politiku
Iako u javnosti često kritiziran zbog suradnje s Miloradom Dodikom, Čović tvrdi da je ponašanje lidera SNSD-a refleks straha od onoga što se događa Hrvatima.
"Dodikove reakcije su posljedica onoga što vidi u Federaciji. Ako Bošnjaci mogu birati Hrvatima predstavnike, logično je da se Srbi pitaju kada će isto doživjeti. Njegovo ponašanje je politički refleks, možda i pretjeran, ali razumljiv", rekao je.
U svemu tome, međunarodna zajednica pokazuje zapanjujući nedostatak aktivnosti i orijentacije. Nekada smo svjedočili redovnim i konkretnim reakcijama stranih predstavnika na unutrašnja dešavanja u BiH. Danas, međutim, vlada gotovo potpuna tišina.
Nejasno je što stoji iza tog povlačenja – zamor, strateška promjena pristupa ili jednostavno nedostatak interesa – ali je činjenica da međunarodne institucije više nisu prisutne kao nekada.
Naglašava da s predstavnicima RS ima stabilnu komunikaciju te da su dogovorili zajedničku podršku za izmjene Izbornog zakona, kao i za napredak BiH na europskom putu, ali uz uvjet poštivanja unutrašnje ustavne strukture.
Tri federalne jedinice – model stabilnosti
Čović iznosi i svoju viziju dugoročne stabilizacije BiH, u kojoj ključnu ulogu ima model triju federalnih jedinica.
"Ako želimo funkcionalnu BiH, moramo uvažiti stvarnost. Tri federalne jedinice – bošnjačka, hrvatska i srpska – dale bi stabilnost, zaustavile bi preglasavanja i omogućile svima da se osjećaju sigurnima u okviru zajedničke države", navodi.
Dodaje da to nije prijedlog za razgradnju BiH, kako to tvrde protivnici, nego za njezinu stabilizaciju.
"Država u kojoj se jedan narod stalno mora boriti da mu se priznaju osnovna prava ne može opstati", zaključuje.
Govoreći o ulozi Hrvatske, Čović ističe odličnu suradnju s Vladom Andreja Plenkovića, koju opisuje kao ključnog političkog partnera Hrvata u BiH.
S druge strane, međunarodna zajednica, po njegovim riječima, već godinama pokazuje nerazumijevanje unutrašnjih odnosa u BiH.
"Hrvatska ima strateški interes za stabilnost BiH i položaj Hrvata u njoj. S druge strane, međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik, često djeluju jednostrano, ne razumijevajući dubinu problema. Njihova intervencija više puta je išla na štetu Hrvata", kaže.
Čović spominje i Zorana Milanovića, gdje navodi da, "iako ima drugačiji stil od Plenkovića, iskreno brine za Hrvate u BiH".
Na kraju, Čović poručuje da se budućnost BiH mora graditi na dogovoru, uvažavanju i jednakopravnosti – a ne na dominaciji većine.
"BiH može funkcionirati samo kao zajednica tri ravnopravna naroda. Ako se vrati na temeljne principe Daytona, može postati moderna europska država. Ako ostane talac brojeva, postat će neodrživ projekt", zaključuje.
