Unatoč deklarativnoj opredijeljenosti za nastavak integracija u Europsku uniju, Bosna i Hercegovina je, prema izvješću Europske komisije za 2025. godinu, jedina zemlja zapadnog Balkana koja ne samo kako nije ostvarila pomak, nego je povećala razinu neusklađenosti s viznom politikom EU.
Analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić podsjeća kako je prošlog mjeseca obilježeno 15 godina otkako državljani Bosne i Hercegovine mogu bez viza putovati u 29 zemalja tzv. schengenskog prostora, ali upozorava kako bi srednjoročno bosanskohercegovački građani mogli izgubiti tu privilegiju ako vlasti Bosne i Hercegovine ne usklade viznu politiku s Europskom unijom. Odnedavno se to očekuje i od ostalih zemalja zapadnog Balkana te od Ukrajine, Moldavije i Gruzije.
Ćerimagić navodi kako vizna politika Bosne i Hercegovine odstupa od politike EU u slučaju deset zemalja, među kojima su Turska, Rusija i Kina, kao i Azerbajdžan, Katar, Kuvajt i Vanuatu. Iako samo Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju bolji rezultat, Bosna i Hercegovina jedina je zemlja zapadnog Balkana koja je napravila korak unatrag. Poseban problem, naglašava, predstavlja uvođenje bezviznih režima tijekom ljeta, što zakonodavstvo Europske unije ne prepoznaje. Upravo u tom segmentu Bosna i Hercegovina je nazadovala pa su se prošle godine, uz Saudijsku Arabiju, na tom popisu našli i Bahrein i Oman.
Europska unija kratkoročno ne traži uvođenje viza za svih deset zemalja. Međutim, kroz Reformsku agendu, odobrenu u okviru Plana rasta, od Bosne i Hercegovine se očekuje i vlasti Bosne i Hercegovine su se obvezale kako će do prosinca 2027. godine uvesti vizni režim za tri zemlje. Europska unija u svojim dokumentima, niti u razgovorima iza zatvorenih vrata, nije precizirala o kojim je zemljama riječ. Za svaku od tri zemlje EU je spremna dodijeliti 7,3 milijuna eura, odnosno ukupno 21,9 milijuna eura. Među najočitijim kandidatima nalaze se Vanuatu, mala otočna država u južnom Pacifiku, te dvije od tri zemlje s kojima Bosna i Hercegovina ima sezonski bezvizni režim – kazao je Ćerimagić za ''Avaz''.
Drugi zahtjev Europske unije odnosi se na pojačane kontrole osoba koje ulaze u Bosnu i Hercegovinu, s ciljem pravodobnog utvrđivanja dolaze li kako bi zloupotrijebile bezvizni režim za nezakoniti ulazak u Europsku uniju ili u Bosnu i Hercegovinu dolaze u turističke ili poslovne svrhe. U izvješću se posebno ističu državljani Turske, za koje je tijekom 2024. godine na granici s Hrvatskom zabilježeno 4.988 nezakonitih prelazaka.
