BiH odgovorima na pitanja EK 'zacementirala' ranije podjele

Vlasti u BiH ovih dana su se pohvalile da su uspjele odgovoriti na dodatnih 655 pitanja iz Upitnika Europske komisije iako je rok za taj posao bio još u rujnu prošle godine.

Premda vlasti nisu govorile o nesuglasicama koje su pratile i ovaj proces, Avaz.ba saznaje da su različita mišljenja o tome što treba odgovoriti usporila i ovaj proces. To bi se moglo odraziti na konačnu odluku o tome hoće li BiH ove godine uopće dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, a u čemu odlučujuću ulogu imaju upravo odgovori iz Upitnika.

13 odluka Ustavnog suda

Saznaje se da je tamo gdje vlasti nisu uspjele postići suglasnost prava istina prešućena, pa je ispalo su ''i vuk sit i ovce na broju''. Takav je slučaj s odgovorom na pitanja Zašto trinaest odluka Ustavnog suda BiH nije do danas izvršeno? I koji su razlozi?

''Nismo u mogućnosti u ovom trenutku dostaviti odgovor na ovo pitanje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija'', naveli su nadležni.

S više aspekata zanimljiv je odgovor naših vlasti na jednako zanimljivo pitanje EK: ''Koje su zakonske osnove za princip ''konstitutivnosti naroda'' i kako je taj princip povezan s principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquisu EU?“

U opširnoj kronologiji nastanka pojma konstitutivnih naroda, oni koji su odgovarali na ovo pitanje izbjegli su pojasniti zbog čega stanovnik ove zemlje, koji se prije svega osjeća građaninom, nije jednakopravan onom koji se izjašnjava kao pripadnik konstitutivnog naroda.

''Zacementirani'' podijeljeni stavovi

Čak su naveli i da su izuzetak u ustavnim načelima jednakopravnosti građana i pripadnika naroda izuzeci 'samo' slučajevi o kojima je odlučivao i Europski sud za ljudska prava u predmetima 'Sejdić i Finci' te 'Zornić' i 'Pilav'.

''Prema tome, načelo međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i načelo jednakopravnosti svih građana nisu u suprotnosti, nego se nadopunjuju, čineći BiH snažnom multinacionalnom državom'', odgovor je kojim bh. dužnosnici europske institucije pokušavaju uvjeriti da u BiH svi imaju ista prava.

Pojam konstitutivnosti pojašnjen je i kroz navođenje presude Ustavnog suda u predmetu „Ljubić“. Poznato je, naime, da je neslaganje SDA i HDZ-a u vezi s provedbom ove presude zaustavilo izmjene Izbornog zakona BiH i to baš na pitanjima koja određuju broj izaslanika iz konstitutivnih naroda.

Stoga je jasno da su nadležni odgovorima na dodatna pitanja, ustvari, samo „zacementirali“ ranije podijeljene stavove o mnogim pitanjima, a što nije garancija dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u EU.

Zakon o OSA-i

Avaz saznaje i da nije bilo ni jedinstvenog stava o dodatnim informacijama koje traži Europska komisija o odluci Ustavnog suda BiH kojom je Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji proglašen djelomično neustavnim.

Zatraženo je naročito pojašnjenje u dijelu koji se odnosi na posebne istražne mjere i kakav to utjecaj ima na sposobnost Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) da izvršava svoju ulogu i koje su mjere poduzete na zamjeni neustavnih zakonskih odredbi.

Dvije škole pod jednim krovom

Europske institucije tražile su i odgovor na pitanje što je s praksom "dvije škole pod jednim krovom" u Srednjobosanskoj županiji, te kada će Hercegovačko-neretvanska županija uspostaviti multikulturalne škole s jedinstvenim nastavnim planom i programom, što nalaže i presuda Vrhovnog suda FBiH iz 2014. godine.

Umjesto konkretnog odgovora na ovo pitanje, nadležni su ponudili europskim institucijama pismo ministrice obrazovanja SBŽ-a iz srpnja prošle godine, u kojem ona na neki način glorificira postojanje ''dviju škola pod jednim krovom'' i njihov rad pravda „jedinom mogućnošću da jedan manjinski narod ostvari svoja prava“. Trenutno u Srednjobosanskoj županiji postoji 14 ovakvih škola.