BiH na policiju troši 1,1 milijardu KM - kakvi su rezultati?

Centar za sigurnosne studije (CSS) upozorio je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije uvrstilo na dnevni red 86. sjednice, održane 22. srpnja, informaciju o stanju sigurnosti za 2024. godinu, iako je Ministarstvo sigurnosti BiH predložilo njezino razmatranje.

Iz CSS-a navode kako je ovakvo postupanje dodatni udarac transparentnosti institucija jer građani ostaju bez uvida u podatke o sigurnosnoj situaciji u zemlji, usprkos svakodnevnim vijestima o kriminalu koje pune rubrike crne kronike.

1,1 milijarda KM za javnu sigurnost

''Od vlasti se s pravom očekuje da javnosti predoče rezultate svog institucionalnog odgovora na zaštitu građana i društva'', ističe se u priopćenju Centra. Podsjećaju kako izdvajanja za javnu sigurnost i policijske strukture u BiH premašuju 1,1 milijardu KM, ali da rezultati rada tih institucija ostaju nepoznati široj javnosti.

Posljednja službena informacija o stanju sigurnosti dostupna je za 2022. godinu, a usvojena je tek u lipnju 2024., s više od godinu dana zakašnjenja. Izvještaj za 2023. godinu nije dostupan, što navodi na zaključak da nije ni usvojen, iako je Ministarstvo sigurnosti vjerojatno dostavilo prijedlog.

Kakvi su rezultati - nitko ne zna

Centar za sigurnosne studije uspoređuje situaciju u BiH s europskom praksom, navodeći kako se u okviru EMPACT platforme (Europska multidisciplinarna platforma protiv kriminalnih prijetnji) redovno objavljuju rezultati operativnih aktivnosti. Samo u 2024. godini u EU je pokrenuto više od 6.600 istraga, oduzeto preko 2 milijarde eura imovine stečene kriminalom, zaplijenjeno 85 tona droge, uhićeno preko 13.500 osoba i oduzeto gotovo 2.000 komada ilegalnog oružja.

''Tako građani u modernim društvima konzumiraju demokratska prava – pravo na informiranost i uvid u rezultate rada onih koji troše njihova proračunska sredstva'', poručuju iz CSS-a.

Načini izvještavanja iz prošlog stoljeća

Još poraznijim CSS ocjenjuje izostanak glasa javnosti, nevladinog sektora, parlamentaraca i medija, koji bi trebali biti aktivni u nadzoru nad sektorom sigurnosti. Ističu kako pasivnost omogućuje vlastima da bez pritiska nameću vlastite teme i izbjegavaju odgovornost.

Na kraju priopćenja, CSS dodaje kako kvaliteta informacija koje se povremeno plasiraju javnosti nije na razini digitalnog doba, već podsjeća na zastarjele forme izvještavanja iz prošlog stoljeća.