BiH ispunila samo jedan od 14 prioriteta Europske unije

U cijelosti je ispunjen samo jedan od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske Komisije o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU i to onaj koji se odnosi na formiranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji se ni ne sastaje, dok je tek pet prioriteta realizirano samo parcijalno, uz generalno pogoršanje po mnogim pitanjima koja se tiču demokracije, ljudskih prava i funkcioniranja institucija, pokazuje analiza koju je proveo Transparency International u BiH.

Izvještaj Proces integracije BiH u EU koji analizira provođenje reformi pokazuje da je, od usvajanja Mišljenja 2019. godine, BiH nazadovala u mnogim segmentima koji su sadržani u 14 prioriteta iz Mišljenja Europska Komisije za članstvo u EU, a najviše zabrinjava nazadovanje u oblasti osnovnih prava, naročito po pitanjima koja se tiču stvaranja povoljnog okruženja za civilno društvo, pružanja garancija i zaštite novinara i financiranja RTV servisa.

Nazadovanje u mnogim oblastima

BiH ne samo da je nazadovala u pojedinim segmentima relevantnim za ispunjavanje prioriteta na putu članstva EU, nego su institucije na svim nivoima pokrenule procese uskraćivanja osnovnih ljudskih prava čije posljedice će trpjeti svi građani, što je najjasnije ilustrirano izmjenama Kaznenog zakonika Republike Srpske koje su u atmosferi linča, verbalnih i fizičkih napada protiv novinara te kroz problematične procedure, klevetu ponovo prepoznale kao kazneno djelo u ovom entitetu.

Slične negativne tendencije vidljive su i u ostatku zemlje, u vidu Nacrta zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo, koji bi ako se usvoji pod izgovorom borbe protiv lažnih vijesti, mogao otvoriti prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru, razotkrivši namjeru vlasti širom Bosne i Hercegovine da suzbiju kritiku i ušutkaju građane, medije, opoziciju i nevladine organizacije koje ukazuju na korupciju.

Demokratičnost i funkcioniranje vlasti

U oblasti koja se tiče demokratičnosti i funkcioniranja vlasti ostvaren je jedan prioritet koji se odnosi na formiranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, dok je u ostalim segmentima ova oblast značajno unazađena zahvaljujući političkim opstrukcijama. Tu se prije svega misli na problem neprovođenja odluka Ustavnog suda, te dovođenje u pitanje njegovih nadležnosti, prijetnje potpunom obustavom dijaloga sa EU i primjene SSP i blokiranjem rada institucija zahvaljujući političkim odlukama koje dolaze mahom iz Republike Srpske.

Određen napredak zabilježen je u oblasti koje se tiču upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama dok se usvajanje izmjena Zakona o javnim nabavkama BiH često spominje kao ispunjavanje jednog od prioriteta, iako ni ove izmjene nisu osigurale jačanje nadležnosti i kapaciteta za nadzor nad javnim nabavkama, što je suština ovog prijedloga na kom insistira EU. Međutim, u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije generalno je primjetno nazadovanje a ključni zakoni ne samo da nisu još usvojeni već se pokušavaju usvojiti rješenja koja su lošija od postojećih.

U ovom segmentu još uvijek nije usvojen Zakon o sukobu interesa BiH, a da je zaštita pojedinačnih interesa, a ne napredak na europskom putu osnovni cilj nadležnih u BiH najbezočnije pokazuje i ekspresna procedura usvajanja izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa RS, koje zapravo legaliziraju određene oblike sukoba interesa, a koje su nastupile nakon što je TI BiH prijavio savjetnika Predsjednika RS Milana Tegeltiju zbog sukoba interesa.

Sredstva za zgradu UNO odobrena, zakoni ne

Jučerašnja odluka Vijeća ministara BiH koje je, prema pisanju medija, povuklo Nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Nacrt zakona o sudovima BiH dok je donesena odluka o odobravanju sredstava za zgradu UNO u Banja Luci, samo potvrđuju navode analize i pokazuju odnos vladajuće koalicije na razini BiH prema ključnim reformama, koje se već godinama označavaju kao hitne.

Pored toga, predložena rješenja su pokazala i manjkavosti, te tako Nacrt zakona o sukobu interesa ne osigurava adekvatan status i neovisnost Komisije i ostavlja širok prostor za tumačenje sankcija za pojedine prekršaje, dok se kroz Zakon o sudovima nastoji suziti nadležnost Suda BiH za procesuiranje korupcije i organiziranog kriminala. Na to sve, Zakon o slobodi pristupa informacijama, koji je u parlamentarnoj proceduri, ne garantira nezavisnost Žalbenog vijeća a njegova primjena će biti obesmišljena velikim brojem izuzetaka.

Svi navedeni primjeri služe kao pokazatelj da vlasti u BiH samo prikazuju privid napretka i "reformskog zamaha", dok je stvarni napredak u drugom planu, naročito u odnosu na interese stranaka, osobne interese njihovih lidera i sve izraženije autoritarne tendencije i zakone kojima se uskraćuju građanske slobode.