Bosna i Hercegovina i Albanija i dalje se nalaze na samom dnu europske ekonomske ljestvice, pokazali su najnoviji podaci Eurostata za 2024. godinu. Prema objavljenoj statistici, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH iznosi tek 35% prosjeka Europske unije, dok Albanija stoji nešto bolje s 37%.
No, kad se pogleda stvarna individualna potrošnja građana (AIC), situacija se obrće – Bosna i Hercegovina s 41% prestiže Albaniju koja bilježi 38% europskog prosjeka. Drugim riječima, iako Albanci imaju nešto veći BDP, građani BiH troše više.
Ove brojke otvaraju pitanje – kako je moguće da se više troši uz manji prihod? Stručnjaci objašnjavaju da razlozi mogu biti višestruki: od novčane pomoći dijaspore, potrošnje iz sive ekonomije i uvoznih doznaka, do većeg zaduživanja građana. BiH i druge zemlje regije – Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija – ostaju znatno ispod prosjeka EU, ne samo po BDP-u, već i po životnom standardu.
Cjenovna razlika djelomično ublažava razlike u prihodima – cijene u BiH su znatno niže od europskog prosjeka, no to ipak nije dovoljno za kompenzaciju sveukupne gospodarske slabosti.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Luksemburg s nevjerojatnih 241% prosjeka EU, a slijedi ga Irska s 211%. Bugarska je najslabija članica EU sa 66% prosjeka BDP-a, što je gotovo dvostruko više od BiH.
Irska, iako druga po visini BDP-a, ima znatno nižu potrošnju po stanovniku, što se pripisuje strukturi njezine ekonomije temeljene na multinacionalnim kompanijama i intelektualnom vlasništvu, koje ne utječu direktno na standard građana.
Zaključno, dok najbogatije članice EU bilježe stabilan rast, zemlje poput BiH ostaju zarobljene u krugu niskog rasta, ovisnosti o pomoći i izraženih ekonomskih nejednakosti. Europski san za mnoge građane regije i dalje ostaje nedostižan.
